Romi traže da se u Skupštini čuje i njihov glas: Predlažu jedan poslanički mandat i niži izborni prag
"Kada ste diskriminisani u Skupštini Crne Gore, to je najveći dom u ovoj zemlji, onda očekujete da ćete biti diskriminisani i u parku i na poslu i svugdje. Nažalost još nismo dobili odgovor. Mi smo poslali inicijativu, mislim da je negdje bilo oko 26. oktobra. Smatram da u roku od mjesec dana, ako ne dobijemo odgovor, mi smo prinuđeni da izađemo na mirne proteste. To ćemo uraditi ispred Skupštine, ispred Vlade i samim tim poslati jasnu poruku Evropskoj uniji o čemu se radi u Crnoj Gori", rekao je predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj
Dok Albanci i Hrvati vode dijalog da olakšaju osvajanje mandata u Skupštini, Romi, koji od uvođenja višepartizma nikad nijesu imali predstavnika u crnogorskom parlamentu i dalje traže da se u najvećem zakonodavnom domu čuje njihov glas.
Predlažu jedan poslanički mandat i niži izborni prag, uz poruku da bez političke zastupljenosti nema stvarne inkluzije.
Podršku inicijativi najavljuje Građanski pokret URA, dok Romski savjet čeka odgovor ostalih političkih aktera. Ukoliko ga ne bude u narednih mjesec, najavljuju proteste.
Decenijama Romi u Crnoj Gori traže da se u Skupštini čuje i njihov glas. Dok albanske partije i Hrvatska građanska inicijativa (HGI) traže način da olakšaju osvajanje mandata, Romski savjet traži da ni Romi ne budu izostavljeni. Predlažu jedan poslanički mandat i izborni prag od 0,35% važećih glasova. Inicijativu su uputili državnom vrhu i svim poslaničkim klubovima, a njihove odgovore još čekaju.
"Albanske političke stranke i Hrvatska građanska inicijativa koji su poslali inicijativu za garantovanje mandata, četiri mandata i smanjenje cenzusa za hrvatsku zajednicu na 0,25, na neki način dala nam je vjetar u leđa da se tako izrazim, jer smatram da je u ovom paketu potrebno da budu i Romi. Poglavlje 23 koje govori o vladavini prava i ljudskim pravima, donekle to poglavlje se ne može zatvoriti ako nemaju i Romi svoja prava.Po posljednjem popisu imamo Roma 0,9, a Roma sa državljanstvom crnogorskim ima 0,7, smatram da je nemoguće postići taj prag na 0,7. Adekvatnijim smatram taj od 0,35", rekao je za Televiziju Vijesti predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj.
Neke partije su već zauzele stav o zahtjevu Romskog savjeta, a neke su spremne za dijalog.
"Poslanički klub Građanskog pokreta URA u potpunosti podržava ideju da kroz izmjene izbornog zakonodavstva uvedemo pozitivnu diskriminaciju za pripadnike romske populacije kako bi u društvu civilizovanih naroda prosto ušli i sa tom ispunjenom ne samo obavezom, čini mi se, nego i, rekla bih, zadovoljstvom", rekla je poslanica Građanskog pokreta URA Milena Vuković
"Mi smo otvoreni za razgovor na tu temu", kazao je Ivan Vuković, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS).
Da se moraju štititi manjine, a ne manjinske partije upozoravaju iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT), uz ocjenu da politička trgovina afirmativnom akcijom može ugroziti prava onih kojima je namijenjena.
Za Romski savjet, međutim, pitanje političke zastupljenosti ne može više da čeka.
Šaljaj podsjeća da smanjenje izbornog praga zagovaraju još od 2021. godine, a konkretan odgovor institucija još čekaju. Smatra da bez neposrednog predstavnika u parlamentu nema ni potpune društvene inkluzije.
"Kada ste diskriminisani u Skupštini Crne Gore, to je najveći dom u ovoj zemlji, onda očekujete da ćete biti diskriminisani i u parku i na poslu i svugdje. Nažalost još nismo dobili odgovor. Mi smo poslali inicijativu, mislim da je negdje bilo oko 26. oktobra. Smatram da u roku od mjesec dana, ako ne dobijemo odgovor, mi smo prinuđeni da izađemo na mirne proteste. To ćemo uraditi ispred Skupštine, ispred Vlade i samim tim poslati jasnu poruku Evropskoj uniji o čemu se radi u Crnoj Gori", rekao je Šaljaj.
A ulazak predstavnika Roma u parlament, kaže Šaljaj, ne bi bio samo pitanje političkog glasa. Romi u tome vide spas za brojne probleme sa kojima se suočavaju.
( Nataša Stefanović )