Zelenski optužio SpejsIks da ne govori istinu o ograničenjima uvedenim za satelitski sistem Staršild
U razgovoru za Gardijan i druge medije u predsjedničkoj palati u Kijevu, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je izjavio da je od vojnog rukovodstva zatražio da ovo pitanje pokrene pred kompanijom SpejsIks čiji je vlasnik Ilon Mask, kao i pred Pentagonom i američkim Stejt departmentom
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je kompaniju SpejsIks da ne govori istinu o ograničenjima uvedenim za ukrajinski satelitski sistem Staršild, navodeći da odluka o ograničavanju brzine izgleda ima "političku", a ne "tehničku" pozadinu, prenosi danas britanski list Gardijan.
Govoreći u petak, Zelenski je rekao da su ograničenja koja pogađaju ukrajinske dronove na snazi već pet dana. Prema njegovim riječima, dronovi više ne mogu da lete brzinom većom od 161 kilometra na sat, jer pri većim brzinama gube vezu.
Zbog toga ukrajinske snage više ne mogu da presreću ruske dronove "šahid" na mlazni pogon koji napadaju Ukrajinu.
Ozbiljno su pogođeni i ukrajinski napadi srednjeg dometa na vojne ciljeve na teritorijama pod ruskom okupacijom, rekao je Zelenski.
U razgovoru za Gardijan i druge medije u predsjedničkoj palati u Kijevu, Zelenski je izjavio da je od vojnog rukovodstva zatražio da ovo pitanje pokrene pred kompanijom SpejsIks čiji je vlasnik Ilon Mask, kao i pred Pentagonom i američkim Stejt departmentom.
Prema njegovim riječima, ne postoji "jasno objašnjenje" zbog čega su ukrajinske operacije ograničene.
Zelenski je rekao da je SpejsIks obavijestio Kijev da "nema nikakvih ograničenja", ali je sugerisao da ta tvrdnja nije tačna, budući da su problemi zabilježeni duž "cijele linije fronta".
"Sa kompanijom su vođeni razgovori na institucionalnom nivou. Ministarstvo odbrane razgovaralo je sa SpejsIks-om. Odgovorili su: 'Ne uvodimo nikakva ograničenja.' Tvrde da je riječ o nekoj vrsti tehničkog problema. Mi ne vjerujemo da je to slučaj", rekao je Zelenski.
Dodao je: "Nije pitanje da li im vjerujemo ili ne. Moguće je da će biti potrebne dodatne provjere. Ali svakog dana testiramo sistem na različitim pravcima. Svakog dana dobijamo istu potvrdu. Dakle, nije riječ o izolovanim slučajevima, već o široko rasprostranjenom problemu."
Ukrajina sumnja da je usporavanje sistema namjerna taktika Sjedinjenih Američkih Država (SAD), osmišljena kako bi se izvršio pritisak na Zelenskog da pristane na ustupke ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, navodi Gardijan u tekstu na vom portalu.
Problem se pojavio nakon sličnih poteškoća prošlog mjeseca, a vremenski se poklopio sa pregovorima ukrajinskih i ruskih predstavnika, održanim prošle sedmice u Abu Dabiju uz posredovanje SAD.
Kremlj insistira na tome da se Ukrajina odrekne čitavog istočnog regiona Donbasa.
Međutim, Zelenski je kategorički odbacio mogućnost da Ukrajina prepusti dodatne teritorije ruskim "teroristima".
Otkrio je i da su američki pregovarači, zet Donalda Trampa Džared Kušner i investitor u nekretnine Stiv Vitkof, pitali da li je Ukrajina spremna da se odrekne Donbasa u zamjenu za članstvo u NATO-u ili bezbjednosne garancije slične onima koje pruža Alijansa.
Zelenski je rekao da su detalji prijedloga nejasni. Dodao je da, prema svemu sudeći, plan ne predviđa raspoređivanje američkih mirovnih snaga na terenu.
Istakao je da se rat može završiti jedino sporazumom o prekidu vatre, uz konkretne bezbjednosne garancije iza kojih bi stali zapadni partneri.
Zelenski je takođe odbacio Putinovu ponudu za "humanitarnu misiju" u gradu Kostjantinivki, na istoku Ukrajine, ocijenivši je kao trik.
Rusija je pozvala na petodnevni prekid vatre, po uzoru na prošlomjesečno primirje u gradu Oleški, koji je pod ruskom okupacijom, odakle su evakuisani civili.
"To je apsolutno primitivan potez. Putin jednostavno želi da napustimo Kostjantinivku kako bi oni mogli da uđu i na taj način zauzmu čitav grad", rekao je Zelenski.
Naveo je da su civili već pobjegli iz tog područja, dok se nastavljaju žestoke ulične borbe, uz ogromne gubitke na ruskoj strani.
Zelenski je rekao da je predložio da se primirje po uzoru na ono u Oleškiju ponovi u obližnjim selima i gradovima pod ruskom okupacijom na jugu Ukrajine, duž rijeke Dnjepar. Putin je taj predlog odbio.
Prema riječima Zelenskog, Putinov stvarni cilj je da zauzme Kostjantinivku, kao i gradove Slavjansk i Kramatorsk, u kojima su stacionirane ukrajinske snage.
Zelenski je ocijenio kao "zabrinjavajuće" i ruske pokušaje da se otvori rasprava o evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi, što je tema koju je prošle sedmice pokrenula Trampova administracija.
Kremlj je zatražio da se NATO vrati na stanje prije 1997. godine, odnosno prije nego što su se Alijansi pridružile istočnoevropske zemlje, uključujući baltičke države.
Putin je prvi put iznio taj zahtjev 2021. godine, uoči početka ruske invazije na Ukrajinu.
Zelenski je rekao da ponovno pokretanje tog zahtjeva, nakon gotovo pet godina rata punog obima, predstavlja alarmantan signal koji ukazuje na imperijalistički način razmišljanja.
"Putinova želja da mijenja granice u Evropi je činjenica", rekao je Zelenski, naglašavajući: "Ne možemo sve okrenuti naglavačke."
Ukrajinski predsjednik izjavio je da su njegovi nedavni razgovori sa evropskim liderima koji su se sastali u Dablinu donijeli konkretne rezultate.
Među njima su obećanja Danske da će isporučiti municiju za borbene avione F-16, koji se koriste za obaranje ruskih dronova, kao i paketi energetske pomoći Kijevu i drugim gradovima.
Zelenski je dodao da Rusija "sve stavlja na kocku" u svojoj zimskoj kampanji.
Moskva je posljednjih mjeseci intenzivirala napade na ukrajinske gradove, nastojeći da natjera civilno stanovništvo na kapitulaciju.
Američki Kongres mogao bi da izvrši pritisak na Putina da smanji intenzitet napada usvajanjem zakona o sankcijama i obezbjeđivanjem oružja Ukrajini, rekao je Zelenski.
( Ne.V. )