"Zapalite to kao božićno drvce": Otkriveni detalji iranskih napada u Evropi
"Neću se vratiti u Iran dok se ne osvetimo"
Dok je ranije ove godine trajao rat Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana, muškarac povezan s iranskim kriminalnim mrežama putem video poziva razgovarao je s tinejdžerom u Londonu. Želio se uvjeriti da će 17-godišnjak zaista zapaliti sinagogu.
"Zapalite to kao božićno drvce", podsticao ga je Mohamed Ali al-Hasani, Iračanin protiv kojeg su američki tužioci podigli optužnicu. Tinejdžer se popeo preko zida i bacio zapaljivu napravu kroz razbijeni prozor. "J-ov mikrofon je isključen", pisalo je na ekranu al-Hasanijevog računara.
Prema tvrdnjama američkih istražitelja, taj napad u aprilu bio je tek dio šire kampanje nasilja kojom je Iran pokušavao prisiliti svoje protivnike da prekinu vazdušne udare na njegovu teritoriju, prenosi "Njujork tajms".
Napad je opisan u optužnici podignutoj ove sedmice u Njujorku. Dokument otkriva dosad nepoznate detalje o napadima na jevrejske ustanove i američke ciljeve u Evropi, uključujući britansku vazdušnu bazu koju koriste američki bombarderi. Tužioci tvrde da iza napada stoje iranski operativci.
Samo nekoliko dana nakon početka rata, al-Hasani i najmanje dvojica saradnika, među kojima je bio i pripadnik iranske Islamske revolucionarne garde (IRGC), počeli su planirati napade u Evropi. Razgovarali su o nabavci dronova i projektila preko kontakata u Iranu i proučavali kartu Londona. Ubrzo su uslijedili napadi na sinagoge i druge jevrejske ustanove.
Suočen s vojno snažnijim protivnicima, Iran je razvio načine na koje im može nanijeti štetu bez izazivanja vojnog odgovora velikih razmjera. Dio te strategije uključuje angažovanje kriminalaca za napade na slabo zaštićene civilne ciljeve.
Od početka rata, Iran i grupe koje ga podržavaju pojačali su takve napade, posebno u Britaniji, koja je dopustila Sjedinjenim Državama korišćenje svojih vojnih baza za napade na iranske snage. Istraživači smatraju da Iran tako pokušava oslabiti podršku američkim i izraelskim vojnim operacijama.
"Ono što sada vidimo jeste primjena strategije koju Iran usavršava već decenijama", rekao je Adrijan Štuni iz Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma. Spomenuo je i iransko stvaranje mreža militantnih organizacija u inostranstvu i jačanje sposobnosti za sajber napade, prenosi Indeks.
Ove sedmice, desetak američkih vojnih aviona premješteno je iz baze RAF Mildenhol u Engleskoj u druge evropske baze, uključujući one u Njemačkoj. Trojica američkih zvaničnika potvrdila su da je odluka donijeta nakon obavještajnih upozorenja o mogućem iranskom napadu dronovima.
Baza Mildenhol, smještena oko 110 kilometara sjeveroistočno od Londona, jedno je od glavnih središta američkog ratnog vazduhoplovstva u Evropi. Tamo su smještene jedinice za snabdijevanje letjelica gorivom tokom leta i specijalne operacije.
Zvaničnici su rekli da upozorenje nije sadržavalo mnogo detalja, ali su komandanti ipak preduzeli mjere opreza. Mohsen Rezaei, iranski savjetnik za državnu bezbjednost, ove je sedmice zaprijetio napadima na američke baze u Evropi, ako se budu koristile za napade na Iran.
Prema tvrdnjama tužilaca, jedan od glavnih organizatora bio je Mohamed Baker Sad Davud al-Sadi, Iračanin koji se nalazi u pritvoru u Bruklinu. Riječ je o visokopozicioniranom komandantu grupe Kataib Hezbolah, jedne od najmoćnijih organizacija povezanih s Iranom u Iraku. Uhapšen je u Turskoj, a u svibnju je optužen za učestvovanje u napadima u Evropi i planiranje napada na jevrejske ustanove u SAD.
Tužioci navode da je blisko povezan s IRGC-om. U organizovanju napada pomagali su mu Mohsen Mohajeri, iranski državljanin i pripadnik IRGC-a, te al-Hasani, poznat kao "Ali", koji prema sudskim dokumentima ima brojne veze s kriminalnim grupama.
Al-Sadi i Mohajeri počeli su planirati napade nekoliko dana nakon početka rata. Mohajeri je predložio nabavku dronova i projektila i poslao broj bankovnog računa za kupovinu "opreme za džihad".
"Neću se vratiti u Iran dok se ne osvetimo", obećao je Mohajeri, koji je nekoliko dana kasnije otputovao u Irak. Ubrzo nakon toga počeli su napadi u Evropi.
U Britaniji je izvedeno sedam napada, više nego u bilo kojoj drugoj zemlji. "Moramo se usresrediti na London", rekao je Mohajeri al-Hasaniju početkom aprila, dok su proučavali kartu grada.
Al-Hasani je ranije živio u Ujedinjenom Kraljevstvu i za organizovanje napada koristio je kontakte koje je tamo stekao.
Tokom pokušaja podmetanja požara u sinagogi u londonskoj četvrti Finčli 15. aprila, putem video poziva davao je uputstva maskiranom napadaču. "Priđi vratima što bliže možeš", rekao mu je.
Dva dana kasnije sva trojica su preko Fejstajma pratila napad na prostorije jevrejske dobrotvorne organizacije. Al-Hasani je napadaču govorio kako da upotrijebi zapaljive naprave: "Zapali jednu u ruci. Pali. Baci četvrtu." Al-Sadi je snimao al-Hasanija, a Mohajeri njih dvojicu.
Muškarci su djelovali pod imenom nove grupe HAYI, koja je preuzela odgovornost za najmanje šest terorističkih napada u Londonu i okolini. Među najpoznatijima je napad u Golders Grinu, četvrti s brojnom jevrejskom zajednicom, gdje su zapaljena četiri vozila hitne pomoći jevrejske volonterske službe.
U napadu tinejdžera na sinagogu nitko nije povrijeđen, a materijalna šteta bila je mala. Mladić je kasnije priznao krivicu i izjavio da nije znao da napada sinagogu i da ne mrzi Jevreje.
HAYI je tokom proljeća preuzeo odgovornost za oko 18 izvedenih ili planiranih napada širom Evrope i SAD. Prema tvrdnjama tužilaca, al-Sadi je takođe organizovao eksplozije u poslovnicama američkih banaka u Amsterdamu i Parizu prije hapšenja u maju.
Prema tvrdnjama istražitelja, al-Sadi je i iz pritvora u Bruklinu nastavio da komunicira sa saradnicima. Tokom ljeta preko članova porodice u Iraku slao je šifrovane poruke.
Krajem jula pitao je sestru: "Šta rade sa svim našim starim poslovima?", a ona mu je odgovorila da se aktivnosti nastavljaju.
Do avgusta je al-Hasani, prema tvrdnjama istražitelja, plaćao saučesnicima u Britaniji da pripreme napad na RAF Ferford, bazu iz koje su američki bombarderi učestvovali u napadima na Iran.
Najmanje petorica muškaraca nabavila su kombije i bačve s gorivom. Istraživali su zapaljive hemikalije i metalne predmete koji bi se mogli koristiti kao šrapneli. Al-Hasani im je naredio da na tri kombija postave posebno izrađene naljepnice kako bi izgledali kao vozila firmi za dostavu goriva i opreme za bazene.
Čekali su znak za početak napada. Istražitelji tvrde da ga je al-Sadi dao 24. septembra preko članova porodice.
Nekoliko noći kasnije al-Hasani je naredio muškarcima da krenu prema bazi i s njima razgovarao tokom vožnje. Međutim, vlasti su već imale informacije o mogućoj prijetnji. Najmanje dva kombija naišla su na policijsku blokadu.
U ranim jutarnjim satima 27. septembra policija je uhapsila petoricu muškaraca i zaplijenila kombije. Napadači nisu uspjeli ući u bazu.
Pokušaj napada ipak je pokazao moguće slabosti u zaštiti evropskih vojnih objekata i način na koji Iran, prema procjenama istraživača, pokušava povećati bezbjednosne i političke troškove zapadne podrške američkim i izraelskim operacijama.
"Oni imaju dugoročnu strategiju", rekao je Štuni govoreći o Iranu. "To je jedini pristup koji mogu priuštiti."
( B.H. )