EEA: Gubici zbog klimatskih ekstrema u EU u poslednjih pet godina premašili 270 milijardi eura
EEA upozorava da će ekonomski gubici vjerovatno nastaviti da rastu, s obzirom da se očekuje da će klimatske promjene dodatno pojačati intenzitet ekstremnih vremenskih pojava
Ekonomski gubici izazvani ekstremnim vremenskim i klimatskim pojavama u Evropskoj uniji u periodu od 1980. do 2025. godine dostigli su oko 920 milijardi eura, pri čemu je više od 270 milijardi eura zabilježeno samo u posljednjih pet godina, saopštila je danas Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).
Prema podacima EEA, gubici su se intenzivirali posljednjih godina, a gotovo trećina ukupnih šteta zabilježenih tokom proteklih 45 godina nastala je u periodu od 2021. do 2025. godine.
EEA upozorava da će ekonomski gubici vjerovatno nastaviti da rastu, s obzirom da se očekuje da će klimatske promjene dodatno pojačati intenzitet ekstremnih vremenskih pojava.
Podaci obuhvataju direktnu ekonomsku štetu i ne uključuju indirektne gubitke, poput smanjene produktivnosti i bruto domaćeg proizvoda, niti uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Najveću štetu izazvale su poplave, koje su odgovorne za 44 odsto ukupnih ekonomskih gubitaka u periodu od 1980. do 2025. godine.
Klimatološki događaji kao što su suše, hladni talasi i mrazevi, kao i meteorološke pojave poput oluja i udara groma, činili su po približno četvrtinu ukupnih šteta.
Šumski požari, grad i toplotni talasi zajedno bili odgovorni za oko pet odsto direktnih ekonomskih gubitaka.
EEA navodi da je relativno mali broj ekstremnih događaja izazvao najveći dio štete. Pet odsto događaja sa najvećim ekonomskim posljedicama bilo je odgovorno za 63 odsto ukupnih gubitaka, dok je samo jedan odsto događaja izazvao 31 odsto štete.
Posmatrano po državama, najveći apsolutni ekonomski gubici u periodu od 1980. do 2025. godine zabeleženi su u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj.
Kada je riječ o šteti po stanovniku, najviše su pogođene Slovenija, Španija i Luksemburg, dok su najveći gubici u odnosu na površinu teritorije zabilieženi u Sloveniji, Belgiji i Luksemburgu.
Prema procjenama EEA, manje od 20 odsto ukupnih ekonomskih gubitaka izazvanih ekstremnim vremenskim i klimatskim pojavama u EU bilo je osigurano. U Bugarskoj, na Kipru i u Rumuniji osigurano je manje od dva odsto, dok je u Danskoj i Luksemburgu taj udio veći od 60 odsto.
U prvoj Evropskoj procjeni klimatskih rizika (EUCRA) upozoreno je da se klimatski rizici ubrzano povećavaju, dok mjere prilagođavanja klimatskim promjenama ne prate taj tempo.
Prema procjenama iz te studije, u slučaju globalnog zagrijevanja od tri stepena Celzijusa, gubici za EU i Veliku Britaniju mogli bi da dostignu najmanje 175 milijardi eura godišnje.
( BETA )