Vuković: "Euro model" je odgovor na dugogodišnje ekonomske izazove
Tokom rasprave kazao je na matičnom skupštinskom odboru o predlogu rebalansa budžeta za 2026. godinu ministar finansija osvrnuo se na program premijera Milojka Spajića kazavši da "Euro model" treba posmatrati u širem kontekstu crnogorske ekonomije.
"Euro model" treba posmatrati u širem kontekstu strukturnih izazova crnogorske ekonomije, relativno niskog životnog standarda u odnosu na Evropsku uniju i emigracije. To je saopštio ministar finansija Novica Vuković tokom rasprave o Predlogu izmjena Zakona o budžetu za 2026. godinu.
Vuković je istakao da "Euro model" treba posmatrati i kao preventivnu mjeru kojom se čuvaju zaposleni.
“Reforma ima dvije komponente – smanjenje poreskog opterećenja rada koje povećava neto zarade bez povećanja troška poslodavca i povećanje minimalne zarade koja podiže troškove rada u poslovima sa niskim platama. Zato ih treba posmatrati odvojeno i to kroz tri pitanja: odliv radne snage, odnos neto zarada i konkuretnosti i deficit tekućeg računa, odnosno ono što crnogorsku ekonomiju muči 30 godina”, rekao je Vuković.
Dodao je da defciti tekućeg računa je nešto što Crna Gora ima na jako visokom nivou. On je kazao da rast zarada koji nije praćen rastom produktivnosti može oslabiti konkurentnost ekonomije i da je taj argument opravdan kada rast zarada podiže ukupne troškove rada koje snose poslodavci. Vuković je kazao da "Euro model" ne smanjuje produktivnost već dopunjuje.
“Pravimo stabilne izvore finansiranja jer sve reforme i 'Evropa sad 1' i 'Evropa sad 2' i sad 'Euro model' koji je drastičnija reforma kada govorimo o sistemu zarada odnose se na stabilizaciju prihoda. Rast neto zarada nije isto što i rast ukupnog troška rada. Za ocjenu konkurentnosti nije presudan rast neto zarada već kretanje ukupnih troškova rada u odnosu na produktivnost. Pri istom trošku za poslodavce, neto zarada može značajno porasti jer se razlika između bruto i neto zarada smanjuje”, rekao je Vuković.
Ovo je prvi put da je ministar finansija javno komentarisao program koji je premijer Milojko Spajić obznanio 17. septembra.
Spajić je tada saopštio da "Euro model" podrazumijeva rast minimalne zarade za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem na 1.000 eura, za zaposlene na radnim mjestima sa srednjim obrazovanjem na 1.250 eura, dok će minimalna zarada za radna mjesta sa visokim obrazovanjem iznositi 1.400 eura.
Po riječima premijera, "Euro modelom" predviđeno je i ukidanje doprinosa za penzije u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) koje će se od 2027. usklađivati četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada.
Vuković par dana nakon predstavljanja "Euro modela" saopštio da će njemu i njegovim kolegama trebati, kako je kazao, malo više vremena kako bi analizirali predloženi ekonomski model.
( Svetozar Šćekić )