Obavještajni podaci ukazuju da Iran razrađuje planove za moguću detonaciju „prljave bombe“ u Vašingtonu, tvrde izvori
Među zvaničnicima se i dalje vodi rasprava o tome da li Iran ima mogućnosti i namjeru da takav plan sprovede u djelo
Novi američki obavještajni podaci ukazuju da Iran razrađuje planove za napade na visoke zvaničnike administracije Donalda Trampa, koji bi uključivali detonaciju takozvane „prljave bombe“ ili upotrebu hemijskog oružja u Vašingtonu, izjavilo je sedam američkih zvaničnika, prenosi CNN.
Istovremeno, među zvaničnicima se i dalje vodi rasprava o tome da li Iran ima mogućnosti i namjeru da takav plan sprovede u djelo.
Izvori upoznati s najnovijim obavještajnim podacima, prenosi CNN, ocijenili su da je iransko planiranje, za sada, prije svega pokušaj da se obezbijedi više mogućnosti za djelovanje, a ne pokazatelj da je napad neposredno predstojeći. Međutim, planovi koje su otkrile američke obavještajne službe veoma su konkretni i uključuju određene lokacije i mete, kazala su dva izvora. Zbog toga su američke vlasti intenzivirale pripreme za odgovor na moguću prijetnju.
Portparolka Bijele kuće Loren Bis saopštila je da Sjedinjene Države „prate sve potencijalne prijetnje, ali da u ovom trenutku ne postoje vjerodostojne prijetnje po teritoriju SAD“.
Ipak, američki zvaničnici smatraju da ovi obavještajni podaci ukazuju na zabrinjavajuću spremnost Irana da dodatno zaoštri sukob, u trenutku kada je ta zemlja izložena snažnom pritisku zbog američkih vojnih udara koji su u toku i oštre ekonomske blokade za koju su visoki zvaničnici Trampove administracije rekli da „razara“ zemlju.
Prema riječima izvora, podaci pokazuju da Teheran sada aktivno planira moguće napade na američkoj teritoriji, iako nema dokaza da je donijeta odluka da se ti planovi realizuju.
„Pitanje je da li zaista imaju ljude na terenu koji bi mogli da izvedu napad“, rekao je jedan od izvora.
Dok se diplomatski pregovori o okončanju sukoba odvijaju uz brojne zastoje, Tramp je prošle sedmice izjavio da će rat biti završen „prilično brzo“.
Međutim, hitne pripreme koje se iza kulisa sprovode radi zaštite od najnovije prijetnje pokazuju koliko je sukob, za koji se ispostavilo da ga je izuzetno teško riješiti, nestabilan i nepredvidiv, piše CNN. One takođe ukazuju na rizik da bi cijenu rata koji je Tramp započeo u februaru Amerikanci mogli da osjete i na druge načine, a ne samo kroz rast cijena goriva.
Dva izvora navela su da su zvaničnici tokom protekle sedmice održali nekoliko sastanaka na kojima su razmatrali načine suprotstavljanja prijetnji. Jedan od izvora opisao je takve pripreme kao „razborite“.
Sve se to dešava u trenutku kada su prijetnje iz Irana navele i američku Tajnu službu da prošle sedmice preseli ministra finansija Skota Besenta u vojni stambeni objekat.
Iranski planovi usmjereni protiv sadašnjih i bivših američkih zvaničnika, uključujući i zavjeru iz 2024. godine za angažovanje plaćenog ubice koji bi likvidirao Trampa, postoje još od njegovog prvog predsjedničkog mandata. Ti planovi uglavnom su bili usmjereni na mogućnosti ubistava američkih zvaničnika tokom njihovih putovanja u inostranstvo.
Zvaničnici upozoravaju da su Sjedinjene Države izuzetno ranjive na napade nekonvencionalnim oružjem.
„Prljave bombe“, koje podrazumijevaju kombinovanje radioaktivnog materijala s konvencionalnim eksplozivom, relativno je lako napraviti. Iran ne bi nužno morao da krijumčari obučene operativce u zemlju. Bilo bi dovoljno da ubijedi nekoga ko već živi u Sjedinjenim Državama da izvede napad.
Prema riječima jednog od izvora, američke obavještajne službe presrele su iranske komunikacije u kojima se tvrdi da je Iran već sakrio materijal za izradu bombi na teritoriji SAD.
Zvaničnici imaju podijeljena mišljenja o vjerodostojnosti tih informacija, ali uglavnom smatraju da bi Iranu bilo veoma lako da unaprijed dopremi nuklearni materijal ili hemijske agense koji bi mogli da se dodaju konvencionalnom oružju. Pojedini vjeruju da je vjerovatno da je to već učinjeno.
„S obzirom na to koliko je naša granica bila porozna tokom većeg dijela posljednjih deset godina, bilo bi izuzetno lako ubaciti operativce u zemlju“, koji bi mogli da nabave i postave djelove bombe, rekao je jedan od izvora bliskih obavještajnim službama.
Drugi izvor naveo je da mnogi zvaničnici zaduženi za nacionalnu bezbjednost pretpostavljaju da se unaprijed dopremljeni nuklearni materijal već godinama, ako ne i decenijama, nalazi na američkoj teritoriji.
Drugim riječima, kako je objasnio taj izvor, sposobnost Irana da izvede takav napad nije se povećala. Promijenio se motiv Teherana.
Pentagon je pitanja uputio Kancelariji direktora nacionalne obavještajne službe, koja je odbila da komentariše, piše CNN.
Portparol iranske misije pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku saopštio je da Iran „smatra upotrebu hemijskog oružja u bilo kojim okolnostima potpuno nelegitimnom i kategorički odbacuje i nedvosmisleno demantuje lažne i izmišljene optužbe koje se u vezi s tim šire“.
Portparol se nije izričito osvrnuo na obavještajne podatke o mogućem planu upotrebe „prljave bombe“.
„Oružje za širenje terora“, a ne za precizne napade
„Prljava bomba“ znatno se razlikuje od nuklearne bombe, koja se zasniva na reakciji nuklearne fisije i ima neuporedivo veću razornu moć.
„Prljave bombe“ ipak mogu da rasprše opasan radioaktivni materijal kroz vazduh na području od nekoliko gradskih blokova, pa čak i na udaljenosti od više kilometara. Međutim, stručnjaci kažu da bi eventualne žrtve najvjerovatnije bile posljedica same eksplozije, a ne zračenja.
Iako njihova izrada nije teža od izrade bilo koje konvencionalne bombe, najveći izazov predstavlja nabavka radioaktivnog materijala, piše CNN.
„Svako takvo oružje služi za širenje terora, a ne za precizne napade, baš kao kada bombaš samoubica aktivira eksploziv“, rekao je jedan od izvora upoznatih s novim obavještajnim podacima.
„Takvo oružje može ozbiljno da ugrozi zdravlje ljudi i učini određena područja nepogodnim za život.“
Jedan od izazova za Sjedinjene Države mogao bi biti da na vrijeme otkriju zavjeru.
Ključni zakon o nadzoru, koji američkim vlastima omogućava prikupljanje komunikacija stranih državljana, prestao je da važi u junu, usljed sukoba Bijele kuće i Kongresa oko Bila Pultija, tadašnjeg vršioca dužnosti direktora nacionalne obavještajne službe u Trampovoj administraciji.
Nalozi za nadzor odobreni prije juna ostaju na snazi do marta 2027. godine. Međutim, zvaničnici zaduženi za nacionalnu bezbjednost upozorili su da će, ukoliko Kongres ne reaguje, ostati bez jednog od najefikasnijih instrumenata za otkrivanje planova terorističkih napada.
U pismu upućenom prošle sedmice republikanskim i demokratskim liderima oba doma Kongresa, državni tužilac Tod Blanš, direktor nacionalne obavještajne službe Džej Klejton i direktor CIA Džon Retklif pozvali su na ponovno odobravanje zakona.
Upozorili su da bi odlaganje „ugrozilo živote Amerikanaca u zemlji, kao i naših vojnika raspoređenih u inostranstvu, u uslovima povećane prijetnje o kojoj je obaviještena Grupa osam“.
Članovi takozvane Grupe osam, koju čine četvoro lidera Kongresa i republikanski i demokratski čelnici obavještajnih odbora Predstavničkog doma i Senata, nekoliko dana prije slanja pisma bili su informisani o Iranu.
Nije jasno da li se na tom brifingu konkretno govorilo o prijetnji upotrebe „prljave bombe“ ili hemijskog oružja u Vašingtonu.
Američki zvaničnici takođe pažljivo prate još jedan niz obavještajnih podataka koji ukazuju na mogućnost da Iran upotrijebi hemijsko oružje protiv američkih vojnika raspoređenih na Bliskom istoku, izjavila su dva zvaničnika.
O tim zabrinutostima prvi je izvijestio „Njujork tajms“.
Nekoliko zvaničnika izričito je navelo da američke trupe nemaju odgovarajuću zaštitnu opremu niti su dovoljno obučene da se zaštite od takvog napada.
Ta zabrinutost podstakla je paralelne pripreme za vanredne situacije, usmjerene na to da se diplomatskom i obavještajnom osoblju u regionu obezbijede neophodna oprema i obuka za zaštitu u slučaju iranskog napada hemijskim oružjem, rekao je za CNN jedan od izvora upoznatih s najnovijim obavještajnim podacima.
Sve veći broj prijetnji i mogućnost dalje eskalacije pojavljuju se u trenutku kada su Sjedinjene Države i Iran i dalje u sukobu oko Ormuskog moreuza.
Pregovori o okončanju američke blokade, ponovnom otvaranju moreuza i prekidu neprijateljstava, koji se odvijaju uz velike poteškoće, za sada nisu dali rezultate.
Iako je jedan izvor iz regiona naglasio da obje strane žele da postignu dogovor, trenutno se čini da nijedna nije spremna na značajnije ustupke.
Jedan regionalni izvor istakao je da će narednih nekoliko sedmica biti presudno za postizanje bilo kakvog sporazuma. U tom periodu pojedini akteri mogli bi da pokušaju da osujete pregovore.
Među onima na koje treba obratiti pažnju jesu iranski tvrdolinijaši ili odmetnuti elementi režima koji su imali koristi od rata i koji bi mogli biti motivisani da izvedu napad kako bi produžili sukob, dodao je regionalni izvor.
Jedan od američkih zvaničnika naglasio je da Iran razumije rizik od odmazde kojoj bi se izložio ukoliko bi upotrijebio bilo koje od tih oružja, bilo na Bliskom istoku ili u Sjedinjenim Državama.
Međutim, ukoliko iranski lideri procijene da je opstanak režima doveden u pitanje, mogli bi da zaključe da je taj rizik vrijedan preuzimanja.
( B.H. )