Evropska komisija: Deficit ostaje iznad tri odsto BDP-a, javni dug iznad 60 odsto

Crnogorska ekonomija je, prema prognozama EK, porasla 3,1 odsto u prvoj polovini ove godine, prvenstveno zahvaljujući ubrzanju investicija, dok je rast privatne potrošnje usporio pod uticajem slabljenja raspoloživog dohotka i rastuće inflacije

683 pregleda0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Privreda Crne Gore trebalo bi da raste po stopi od oko tri odsto godišnje do 2028, dok će budžetski deficit ostati iznad tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug iznad 60 odsto, procijenila je Evropska komisija (EK) u jesenjim ekonomskim prognozama.

Crnogorska ekonomija je, prema prognozama EK, porasla 3,1 odsto u prvoj polovini ove godine, prvenstveno zahvaljujući ubrzanju investicija, dok je rast privatne potrošnje usporio pod uticajem slabljenja raspoloživog dohotka i rastuće inflacije.

EK očekuje da privredni rast ostane uglavnom stabilan na nivou od oko tri odsto u periodu od ove do 2028. godine. Usporavanje privatne potrošnje trebalo bi da bude nadoknađeno oporavkom izvoza i snažnim rastom investicija, posebno kroz realizaciju velikih putnih i željezničkih projekata.

Međutim, značajne promjene ekonomskih kretanja mogle bi uslijediti ukoliko Skupština usvoji najavljenu reformu Euro model, kojom je predviđeno ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje i povećanje minimalnih zarada u zavisnosti od nivoa obrazovanja.

Ukoliko se reforma sprovede prema najavljenom planu, raspoloživi dohodak građana mogao bi naglo porasti, što bi podstaklo privatnu potrošnju i uvoz. U tom slučaju, rast BDP-a mogao bi premašiti šest odsto u narednoj godini, ali bi se 2028. vratio na oko tri odsto.

EK upozorava da bi takve mjere mogle dovesti i do većeg budžetskog deficita, ubrzanja inflacije, pregrijavanja ekonomije i povećanja rizika po fiskalnu održivost.

Budžetski deficit je, prema prognozama, u periodu od januara do avgusta iznosio 1,7 odsto projektovanog BDP-a, u poređenju sa 0,9 odsto u istom periodu prošle godine. Rebalansom budžeta za ovu godinu predviđen je deficit od 3,7 odsto BDP-a.

EK procjenjuje da će deficit opšte države ostati iznad tri odsto BDP-a tokom cijelog perioda prognoze, dok će javni dug premašivati 60 odsto BDP-a, ukoliko ne budu sprovedene dodatne mjere fiskalne konsolidacije.

Poseban rizik predstavlja najavljeno ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje, koji su prošle godine činili više od četiri odsto BDP-a, dok efekti eventualnih kompenzacionih mjera još nijesu jasni.

Kada je riječ o spoljnim neravnotežama, deficit tekućeg računa premašio je 20 odsto BDP-a u godini zaključno sa drugim kvartalom ove godine. Očekuje se da ostane na približno tom nivou do 2028, uprkos poboljšanju izvoznih rezultata.

Inflacija se tokom ove godine ubrzavala, sa 2,9 odsto u januaru na 5,2 odsto u septembru. Najveći uticaj na rast cijena imali su prevoz, smještaj i alkoholna pića.

EK očekuje da inflacija ostane povišena tokom ove godine, a da se potom postepeno uspori u naredne dvije godine.

U prognozama se navodi i da je stopa nezaposlenosti u drugom kvartalu ove godine pala na rekordno niskih 9,4 odsto. Rast zaposlenosti trebalo bi da se nastavi i tokom naredne i 2028. godine, ali sporijim tempom.

EK ocjenjuje da su rizici po ekonomske izglede pretežno usmjereni naviše kada je riječ o privrednom rastu, prvenstveno zbog mogućeg sprovođenja najavljenih reformi i napretka u pregovorima o pristupanju EU. S druge strane, neizvjesno globalno okruženje, sporiji oporavak izvoza i promjene cijena energenata predstavljaju rizike za ekonomska kretanja.