ASP traži ocjenu ustavnosti odredbi o porezu na sekundarne stanove
Iz te nevladine organizacije smatraju da su građani koji stvarno žive u stanovima van mjesta prebivališta stavljeni u nepovoljniji poreski položaj, jer plaćaju veći porez i nemaju pravo na poreske olakšice
Akcija za socijalnu pravdu (ASP) uputila je Ustavnom sudu inicijativu da utvrdi da li su odredbe Zakona o porezu na nepokretnosti, koje se odnose na poresko regulisanje sekundarnih stambenih objekata, odnosno stanova, u skladu sa Ustavom.
Iz ASP-a su saopštili da su zaprimili dvije sadržinski gotovo identične SOS prijave iz Nikšića, u kojima su građani ukazali na problem oporezivanja stanova koje koriste za stanovanje, ali se oni, zbog mjesta prijavljenog prebivališta, tretiraju kao sekundarni stambeni objekti.
Podnosioci prijava naveli su da stalno žive u Podgorici, gdje su kupili stanove, ali im se na njih obračunava veći porez, jer nisu promijenili mjesto prebivališta. Istovremeno, jedan od njih je nakon smrti roditelja naslijedio dio vlasništva nad porodičnim stanom u Nikšiću, dok drugi u tom gradu ima stan u potpunom vlasništvu.
Obojica smatraju da nepravedno plaćaju veći porez na stanove u Podgorici, jer su to, kako navode, njihovi primarni stambeni objekti, iako im je prebivalište prijavljeno u Nikšiću.
Postupajući po tim prijavama, ASP je odlučila da se obrati Ustavnom sudu kako bi utvrdio da li postoji nejednak poreski status obveznika, odnosno da li odredbe o sekundarnim stambenim objektima potencijalno narušavaju ustavni princip jednakosti.
Iz te organizacije ukazuju da Zakon o porezu na nepokretnosti ne definiše pojam primarnog stambenog objekta, odnosno stana, već propisuje da je stopa poreza na nepokretnosti od 0,25 do jedan odsto tržišne vrijednosti, dok se za sekundarne stambene objekte kreće od 0,3 do 1,5 odsto.
Ista poreska stopa primjenjuje se i na bespravne objekte kojima se rješava stambeno pitanje, dok je za bespravne objekte kojima se ne rješava stambeno pitanje predviđena stopa od 0,3 do dva odsto.
Zakonom je propisano i da se porez na stambeni objekat, odnosno stan koji predstavlja prebivalište ili mjesto stalnog boravka poreskog obveznika, umanjuje za 20 odsto za obveznika i po 10 odsto za svakog člana njegovog domaćinstva, a najviše do 50 odsto poreske obaveze, ističu iz ASP-a.
Sekundarnim stambenim objektom smatra se stan koji nije prebivalište ili mjesto stalnog boravka poreskog obveznika. Takvim objektom smatra se i nepokretnost u vlasništvu pravnog lica, dok se sekundarnim ne smatra stan koji je jedini stambeni objekat poreskog obveznika na teritoriji Crne Gore, pod uslovom da ima prijavljeno prebivalište, odnosno stalni boravak u državi.
Iz ASP-a navode da je zakon na taj način status sekundarnog stambenog objekta vezao za mjesto prebivališta ili stalnog boravka, što otvara pitanje kako se tretiraju situacije u kojima poreski obveznik stvarno živi u stanu koji nije u mjestu njegovog prijavljenog prebivališta, a iz određenih razloga ne želi ili ne može da promijeni tu adresu, te da li zakon treba i takve situacije da prepoznaje i na koji način.
Inicijativom ASP-a se od Ustavnog suda traži da utvrdi da li se takvi poreski obveznici stavljaju u nejednak položaj u odnosu na druge građane, jer plaćaju veći porez i nemaju pravo na poreska umanjenja, iako se, kako smatraju u toj nevladinoj organizaciji, nalaze u praktično istoj pravnoj situaciji.
Iz te organizacije očekuju da će ustavne sudije inicijativi posvetiti dužnu pažnju.
"Makar onim dijelom u mjeri pažnje koju su posvetili pitanju takozvanih funkcionerskih stanova (a u svijetlu najave da bi mogli da budu oporezovani), kada su prvo donijeli jednu odluku o neustavnosti, a zatim se predomislili i odlučili da je preispitaju, uvodeći na taj način u javni prostor stanje pravne nesigurnosti", zaključuje se u saopštenju.
( S.S. )