Veliko curenje dokumenata uzdrmalo Dojče banku, akcije naglo pale
Više od 200 novinara analiziralo je 15 miliona dokumenata koji otkrivaju detalje ranijeg poslovanja banke s Donaldom Trampom, Džefrijem Epstinom i ruskim oligarsima, dok njemački ministar finansija traži istragu
Predsjednik Upravnog odbora Dojče banke Aleksandar Vinants podržao je danas izvršnog direktora Kristijana Zevinga nakon što je objavljivanje velikog broja procurjelih internih dokumenata ponovo otvorilo pitanja o ranijem poslovanju najveće njemačke banke s klijentima među kojima su ruski oligarsi, američki predsjednik Donald Tramp i osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin.
Izvještaji, koje je pripremio međunarodni konzorcijum novinara, a objavili mediji među kojima su Špigl, Fajnenšel tajms, Njujork tajms i Mond, bavili su se poslovanjem Dojče banke s Trampom, Epstinom i ruskim oligarsima, uključujući nastojanja banke da proširi poslovanje u Rusiji prije invazije na Ukrajinu 2022. godine, prenosi Rojters.
Akcije Dojče banke pale su u jednom trenutku za čak šest odsto, dok je banka saopštila da se pitanja pokrenuta u medijskim izvještajima odnose na događaje od prije mnogo godina i da je u međuvremenu ojačala interne kontrolne mehanizme.
"Tokom svog mandata nisam vidio nijednu odluku Kristijana Zevinga s kojom se nisam slagao", naveo je predsjednik Upravnog odbora Dojče banke Aleksandar Vinants u izjavi dostavljenoj elektronskom poštom.
Zeving je na čelu najveće njemačke banke od 2018. godine.
Fajnenšel tajms je objavio da je Dojče banka 2017. godine greškom poslala Trampov poreski dokument računovođi drugog klijenta, u vrijeme kada je Tramp, tokom svog prvog predsjedničkog mandata, bio klijent te banke.
Upitan u Manili o tom propustu, Tramp je rekao da banka nije smjela da otkrije dokument.
"Nije trebalo to da urade. Nezakonito je da to urade", rekao je Tramp.
Dojče banka nije željela da komentariše njegovu reakciju.
Poslovanje u Rusiji izazvalo zabrinutost
Procurjeli dokumenti pokazali su i da je Dojče banka nastojala da proširi poslovanje u Rusiji, uključujući saradnju s uticajnim oligarsima, sve do početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, iako su pojedini rukovodioci banke upozoravali na rizike, navode mediji koji su analizirali dokumentaciju.
Njemački ministar finansija Lars Klingbajl pozvao je nadležne organe da istraže navode i "preduzmu neophodne mjere".
Poručio je i da Dojče banka mora "uz potpunu transparentnost" da objasni kako je otklonila ranije propuste i šta je preduzela kako bi spriječila njihovo ponavljanje.
Jedan poslanik Evropskog parlamenta pozvao je Zevinga da se pojavi pred tim tijelom i odgovori na pitanja o poslovnoj praksi banke i njenim kontrolnim mehanizmima.
Pad akcija Dojče banke od šest odsto bio je najveći od aprila 2025. godine. Akcije su potom nadoknadile dio gubitaka, pa su u ranim popodnevnim satima bilježile pad od 3,8 odsto.
Jošen Štancl, glavni tržišni analitičar Konsorsbanke, ocijenio je da milioni objavljenih dokumenata otvaraju pitanje šta bi još moglo da izađe na vidjelo.
"Kratkoročno, ova otkrića ne pomažu cijeni akcija. Kada se suoče s neizvjesnošću, prvi instinkt investitora je da prodaju, a ni ovaj slučaj nije izuzetak", rekao je Štancl.
Pokušaji obnove povjerenja
Dojče banka godinama pokušava da obnovi reputaciju nakon kazni povezanih s propustima u sistemima za sprečavanje pranja novca i drugim nepravilnostima u poštovanju propisa.
Pod Zevingovim rukovodstvom banka se vratila profitabilnom poslovanju, ali su se povremeno ponovo pojavljivali problemi u vezi s poštovanjem propisa.
Jedan od novijih slučajeva zabilježen je početkom ove godine, kada su dokumenti američkog Ministarstva pravde otkrili detalje poslovnog odnosa banke s Epstinom.
"Dojče banka je danas drugačija banka i ostaje usredsređena na sprovođenje svoje strategije, koja se pokazala uspješnom, što potvrđuju rekordni profiti u 2025. godini, kao i u posljednjim kvartalima", saopštila je banka.
Medijski izvještaji, čije navode Rojters nije mogao odmah nezavisno da potvrdi, zasnovani su na 15 miliona procurjelih dokumenata, uključujući elektronsku prepisku i zapisnike sa sastanaka, objavio je Njujork tajms.
Dokumenta su pribavila dva novinara, iz Indije i Južne Afrike, a analiziralo ih je više od 200 novinara okupljenih u međunarodni konzorcijum.
"S obzirom na to da je riječ o događajima iz prošlosti, ne očekuje se da će eventualni finansijski uticaj biti značajan, ukoliko ga uopšte bude", saopštila je Dojče banka.
( Rojters, N.B. )