Grupa NVO i aktivistkinja traži odgovornost zbog promovisanja knjiga o Mladiću i Karadžiću u pljevaljskoj biblioteci
Traže da se objave kriterijumi za nabavku i promociju literature, kao i da se uz sporne naslove obezbijede presude Haškog tribunala i naučna literatura o ratu u BiH
Narodna biblioteka „Stevan Samardžić" iz Pljevalja promovisala je na društvenim mrežama nove naslove o Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću, saopštile su nevladine organizacije (NVO) i građanske aktivistkinje, poručujući da javne ustanove ne smiju promovisati rehabilitaciju osuđenih za genocid.
Više NVO i građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić i Jovana Marović izrazile su protest zbog načina na koji je ta biblioteka promovisala nove knjige o Mladiću i Karadžiću, navodeći da su obojica pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju i Mehanizmom za krivične sudove pravosnažno osuđeni na doživotni zatvor za najteže zločine, između ostalog za genocid u Srebrenici.
"Među knjigama promovisanim na društvenim mrežama biblioteke su „Ni svetac ni zločinac" Miša Vujovića, „General Mladić i Vojska Republike Srpske" Bojana B. Dimitrijevića, koji je u knjizi naveo da se u njoj Mladić ne kritikuje, i „Radovan – kako je izbio rat" Marka Sladojevića, koji je bio pravni savjetnik Karadžića pred Haškim tribunalom", kaže se u saopštenju.
Građanske aktivistkinje i NVO navele su da je biblioteka knjige na svom Instagram profilu promovisala kao nova izdanja kojima je fond "obogaćen", "uvažavajući predloge korisnika i čitalaca".
"Iako biblioteke mogu da posjeduju i sporne tekstove, uključujući one koji brane osuđene ratne zločince, jer daju izvor za sociološko istraživanje prošlosti i sadašnjosti, nekritičko predstavljanje takvih naslova, kojima se promoviše relativizacija i negiranje zločina, neprimjereno je prosvjetiteljskoj ulozi javnih ustanova i narušava njihov integritet u demokratskom društvu", kaže se u saopštenju.
NVO i građanske aktivistkinje poručile su da biblioteke kao javne ustanove moraju da djeluju odgovorno, u skladu sa zabranom podsticanja mržnje i netrpeljivosti iz Ustava Crne Gore, koja podrazumijeva zabranu promocije osoba osuđenih za najteža krivična djela, kakvo je i genocid.
Kako je istaknuto, biblioteka finansirana novcem građana odgovorna je za izbor literature koju uvrštava u svoj fond i način na koji je predstavlja javnosti.
"Kada se naslovi pisani iz perspektive osuđenih i njihovih branilaca promovišu kao 'obogaćivanje fonda', bez ikakvog konteksta i bez jednake brige za dostupnost presuda i naučne literature o zločinima u Bosni i Hercegovini (BiH), ustanova ne ostaje neutralna, već šalje opasnu i opaku poruku", kaže se u saopštenju.
Navodi se da je ta poruka suprotna Rezoluciji o genocidu u Srebrenici koju je Skupština Crne Gore usvojila 2021. godine, kao i obavezama koje je Crna Gora preuzela na putu ka Evropskoj uniji u oblasti suočavanja sa prošlošću.
NVO i građanske aktivistkinje ocijenile su da je selektivnost u pristupu biblioteke očigledna, jer su nabavljene i promovisane knjige koje nastoje da opravdaju ratne zločince, a ne i one koje ih objektivno predstavljaju kao zločince.
Prema njihovim riječima, posebno zabrinjava što se ovakvi naslovi promovišu upravo u Pljevljima, gradu koji je tokom devedesetih bio poprište ratnih zločina, progona i zastrašivanja muslimanskog i bošnjačkog stanovništva, uključujući i blokadu grada 1992. godine od naoružanih grupa predvođenih Čekom Dačevićem.
U saopštenju se ističe da zbog toga javne ustanove u toj sredini imaju dodatnu odgovornost da pitanju ratnih zločina i suočavanja s prošlošću pristupaju s posebnom pažnjom.
Građanske aktivistkinje i NVO navele su da su u pismu direktorici i članovima Savjeta Narodne biblioteke „Stevan Samardžić" zahtijevale da javno objave ko je predložio nabavku ovih naslova, ko je o njoj odlučio, da li su knjige kupljene ili poklonjene i, ako su kupljene, po kojoj cijeni i iz kojih sredstava.
Zatražile su i da biblioteka objavi pravila i kriterijume po kojima nabavlja knjige, uključujući način na koji se evidentiraju i razmatraju predlozi korisnika, kao i način njihove promocije.
"Zahtijevali smo da biblioteka uz ove naslove u fondu obezbijedi i promoviše i presude Haškog tribunala i relevantnu naučnu i publicističku literaturu o ratu u BiH i genocidu u Srebrenici, uključujući, primjera radi, i knjigu „Gubljenje ljudskosti - Srebrenica kao istorijska činjenica", Dragana Popovića, izdavača ProPeace iz Beograda i Udruženja za modernu historiju iz Sarajeva, kao i da sporne naslove, kojima se ne osuđuju osuđeni za genocid, ne promoviše kao preporuku", kaže se u saopštenju.
NVO i građanske aktivistkinje zatražile su da članovi Savjeta biblioteke - Milena Pavlović, Jelena Drobnjak, Jelena Tomčić i Milutin Petrović - izvrše nadzor u ovom slučaju i o svojim zaključcima obavijeste javnost.
"Od Ministarstva kulture i medija i Nacionalne biblioteke Crne Gore, kao matične ustanove, zatražili smo da ispitaju da li je postupak nabavke i promocije bio u skladu sa zakonom i profesionalnim bibliotečkim standardima i da o svom zaključku obavijeste javnost", navodi se u saopštenju.
NVO i građanske aktivistkinje zatražile su od nadležnog državnog tužilaštva u Pljevljima da ispita i obavijesti javnost da li u promociji navedenih naslova prepoznaje govor mržnje zabranjen Krivičnim zakonikom, kao i Zakonom o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije i Zakonom o javnom redu i miru.
Potpisnici saopštenja, osim Bajramspahić i Marović, su Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje, Prima, Centar za istraživačko novinarstvo, Juventas, Društvo crnogorskih izdavača i Antifašisti Cetinja.
Među potpisnicima su i Udruženje „Štrpci – protiv zaborava", Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava (CKM), Crnogorski PEN centar, Crnogorsko filološko društvo, Asocijacija Spektra i Centar za ženska prava.
( S.S. )