Građani tražili novac za mjesne zajednice, vodovod, mostove i azil, odbornici ukazali na planirana zapošljavanja

Javna rasprava o budžetu Glavnog grada za 2027. godinu

413 pregleda0 komentar(a)
Foto: Jelena Kočanović

Građane su na javnoj raspravi o budžetu Glavnog grada za 2027. godinu najviše interesovali planirana ulaganja u mjesne zajednice, izgradnja vodovoda i puteva, most u Rogamima, finansiranje lokalnih sportskih klubova i uslovi u azilu za napuštene životinje. Pitanja su se odnosila i na planirana zapošljavanja, obračun zarada po „Euro modelu“, kao i na realizaciju kapitalnih projekata.

Sekretarijat za finansijske poslove i analizu budžeta predstavio je nacrt budžeta koji iznosi 183,3 miliona eura.

Sekretar Balša Špadijer kazao je da je povećanje budžeta prvenstveno rezultat projekcije većih prihoda, ali i potrebe da se obezbijede sredstva za funkcionisanje gradskih službi i realizaciju razvojnih i socijalnih programa.

Prema njegovim riječima, prihodi su planirani na 65 miliona eura, što je 19,8 miliona više nego prethodne godine, dok su sopstveni prihodi projektovani na 67,095 miliona eura.

Najveći pojedinačni prihod očekuje se od poreza na dohodak fizičkih lica, u iznosu od 60,5 miliona eura. Od poreza na nepokretnosti planirano je 20,5 miliona, a od prireza porezu na dohodak 19,1 milion eura.

Za kapitalni budžet planirano je 94,3 miliona eura, što predstavlja 51,45 odsto ukupnog budžeta i pet miliona više nego 2026. godine.

Špadijer je kazao da je za lokalnu infrastrukturu predviđeno 63 miliona eura, a među projektima je izdvojio izgradnju i unapređenje vodovodne i kanalizacione mreže, sanaciju opštinskih i nekategorisanih puteva, kao i izgradnju i rekonstrukciju javne rasvjete.

Za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda planirano je ukupno 89 miliona eura, od čega bi Glavni grad u 2027. izdvojio 6,3 miliona.

Za zarade i doprinose planirano je 24,73 miliona eura, što je za oko 4,56 miliona više nego ove godine.

Špadijer je kazao da je povećanje povezano sa potrebom jačanja kadrovskih kapaciteta gradskih organa i primjenom „Euromodela“.

Dodatna zapošljavanja planirana su, između ostalog, u Službi zaštite i spašavanja, Upravi za inspekcijske poslove, Komunalnoj policiji i Sekretarijatu za planiranje prostora i održivi razvoj.

Mjesne zajednice traže sredstva

Vršilac dužnosti predsjednika Mjesne zajednice Stara varoš Mato Radovanović kazao je da u Podgorici postoji 40 mjesnih zajednica i da u nacrtu budžeta nijesu prepoznata sredstva za njihov rad.

„Nisam pet eura vidio koje su opredijeljene za mjesne zajednice. Od 13. juna sljedeće godine mi postajemo budžetska jedinica novim Zakonom o lokalnoj samoupravi. Mi ćemo i 2027. ostati bez sredstava kao i ove godine. Molim vas da mjesne zajednice konačno uvrstite i opredijelite im neka sredstva“, kazao je Radovanović.

Gordan Grdinić, mještanin Malog Brda, pitao je kada će početi izgradnja vodovoda u tom naselju.

„Borim se za izgradnju vodovoda na Malom Brdu. Evo prođe godina dana, a nije ni isprojektovan, ni revidiran, niti da zabodemo ašov u zemlju“, kazao je Grdinić.

Predstavnik Mjesne zajednice Zagorič Darko Ostojić pitao je šta je sa bulevarima Vaka Đurovića i II crnogorskog bataljona, kao i planiranim multifunkcionalnim centrom.

Odbornik Dragutin Vučinić ukazao je na problem nedostatka detaljnih urbanističkih planova za Rogame i druga naselja u Piperima, navodeći da se Prostorno-urbanistički plan (PUP) izrađuje već sedam godina.

Vučinićfoto: Jelena Kočanović

Jedan od mještana Rogama zatražio je da se budžetom obezbijedi novac za tehničku dokumentaciju i izgradnju novog mosta na rijeci Širaliji.

Kazao je da most predstavlja bezbjednosni problem i podsjetio da su tri mlade osobe izgubile život zbog izlivanja rijeke. Naveo je i da je Sekretarijat za saobraćaj postavio znak kojim se zabranjuje prelazak vozilima težim od 10 tona.

Špadijer je odgovorio da je riječ o starom i zaštićenom mostu, zbog čega je rješavanje tog problema komplikovano, ali da će Glavni grad nastojati da pronađe rješenje.

Pitanja o zapošljavanjima i „Euro modelu“

Odbornik Stranke evropskog progresa Saša Milošević pitao je koliko je realno planirati veći budžet za kapitalne investicije, imajući u vidu da je, prema njegovim riječima, do 30. septembra realizovano 37 odsto ovogodišnjeg budžeta.

On je ukazao i na planirana zapošljavanja, navodeći da je čuo informacije da pojedini novozaposleni nemaju radna mjesta, dok neki ne dolaze na posao.

Milošević je problematizovao i planirana sredstva za „Euro model“, navodeći da još nije zaokružen zakonski okvir za njegovu primjenu.

Pitao je i zbog čega je planirano 400.000 eura za displeje na autobuskim stajalištima, uz ocjenu da je upitno da li se takav projekat može završiti do decembra. Najavio je da će se zbog toga obratiti Agenciji za sprečavanje korupcije i Državnoj revizorskoj instituciji.

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević pitao je da li je Ministarstvo finansija izdalo smjernice za obračun zarada po „Euro modelu“ ili je Glavni grad koristio sopstvenu metodologiju.

Posebno ga je interesovalo da li su minuli rad, noćni rad i otežani uslovi rada obračunavani na osnovnu ili minimalnu zaradu, kao i kako će to uticati na zarade zaposlenih, uključujući vatrogasce i spasioce.

Pitao je i da li Glavni grad očekuje povećanje prihoda od poreza na nepokretnosti, kao i zbog čega su izdvajanja za lokalnu javnu rasvjetu povećana sa 2,2 na 3,6 miliona eura.

Špadijer je kazao da su dodatna zapošljavanja planirana i zbog novih nadležnosti gradskih službi, posebno Komunalne policije, nakon izmjena Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

Sportski klubovi traže drugačiji model finansiranja

Vršilac dužnosti sekretara Fudbalskog kluba Kom Vesko Miličković kazao je da je klubovima koji nijesu obuhvaćeni finansiranjem iz gradskog budžeta otežan opstanak.

On je naveo da su lokalni klubovi postali zavisni od donacija i zatražio da se pronađe model po kojem bi, osim Budućnosti, i drugi klubovi mogli dobiti sredstva iz budžeta.

„Nama je dovoljno pet odsto budžeta Budućnosti. Mi smo na ivici egzistencije. Ne dozvolite da se klubovi ugase“, poručio je Miličković.

Marko Begović kazao je da je potrebno urediti finansiranje sporta tako da se novac raspoređuje pravedno i da se ne favorizuje jedan klub.

Špadijer je odgovorio da Glavni grad pomaže sportskim organizacijama koje se prijavljuju na konkurse.

Traže više novca za napuštene životinje

Predstavnica Društva za zaštitu životinja Tamara Tomić kazala je da će insistirati na tome da se briga o životinjama odvoji od preduzeća Čistoća.

Upozorila je da su sredstva za hranu životinja u azilu već potrošena, te da je, kako je navela, predviđeni iznos za 140 kaveza nedovoljan, jer se u pojedinim nalazi više pasa.

Ukazala je i na izdatke Glavnog grada za odštete zbog ujeda pasa lutalica, navodeći da bi taj novac mogao biti bolje iskorišćen za brigu o životinjama.

Budžet za Evropsku prijestonicu mladih

Špadijer je kazao da je za aktivnosti u okviru programa Evropske prijestonice mladih 2028. godine planirano četiri miliona eura.