Ruski vojni avioni šalju snažnu poruku Aziji

Najveće raspoređivanje ruskih bombardera u regionu u posljednjih desetak godina izazvalo uzbunu na Tajvanu i u Japanu, uoči susreta Trampa, Putina i Sija

379 pregleda0 komentar(a)
Ruski strateški bombarder Tu-95, sposoban da nosi nuklearno naoružanje, Foto: Rojters

Rusija je ove sedmice izvela vjerovatno najveće raspoređivanje vojnih aviona širom istočne Azije u posljednjih više od deset godina, demonstrirajući sposobnost djelovanja na velikim udaljenostima i, po svemu sudeći, šaljući snažnu poruku uoči ovonedjeljnog sastanka lidera SAD, Kine i Rusije.

Dva strateška bombardera Tu-95, poznata u NATO-u pod nazivom “Medvjed” (Bear), uz dva aviona-cisterne za dopunu goriva u letu, nalazila su se u srijedu na pisti aerodroma u vijetnamskom gradu Danangu.

Dan ranije, ruski vojni avioni izazvali su uzbunu u vazduhoplovnim snagama Tajvana i Japana dok su letjeli ka jugu sa ruskog Dalekog istoka.

Letovi su izvedeni neposredno uoči dolaska ruskog predsjednika Vladimira Putina u kineski grad Šenžen, na samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), i u vrijeme kada su se lideri, uključujući američkog predsjednika Donalda Trampa, okupili u Manili na sastanku ASEAN-a.

“Ovo raspoređivanje očigledno ima za cilj da podsjeti države regiona da Moskva, uprkos ratu koji i dalje vodi u Ukrajini, još može da demonstrira vojnu moć u jugoistočnoj Aziji”, rekao je Jan Stori, stručnjak za bezbjednost sa singapurskog instituta ISEAS – Jusof Išak.

Prema njegovim riječima, posljednje poznato raspoređivanje ruskih strateških vojnih aviona u Vijetnamu dogodilo se 2014. godine, kada je Hanoj omogućio ruskim ratnim brodovima i avionima povlašćen pristup nekadašnjoj sovjetskoj bazi u zalivu Kam Ran i aerodromu u Danangu.

Oba objekta razvile su američke snage tokom najintenzivnijeg perioda Vijetnamskog rata, a kasnije su korišćena za potrebe sovjetske vojske tokom Hladnog rata, podsjeća Rojters.

Bombarderi Tu-95, od kojih neki mogu da nose nuklearno naoružanje, ponekad se koriste za prikupljanje obavještajnih podataka i nadzor, navode vojni atašei.

Čije Čung, istraživač tajvanskog Instituta za nacionalna odbrambena i bezbjednosna istraživanja, koji djeluje pri Ministarstvu odbrane, rekao je da ovo nije prvi put da su ruski vojni avioni primijećeni u blizini Tajvana, podsjećajući na slične incidente iz 1986. i 2010. godine, u kojima su takođe učestvovali bombarderi Tu-95.

“Rusija je odlučila da izvede ovaj politički osjetljiv let uoči samita lidera SAD, Kine i Rusije u četvrtak”, rekao je Čung.

Dodao je da ne može da isključi mogućnost da je cilj bio da se pred samit stvori slika bliske saradnje Kine i Rusije.

foto: REUTERS

Kina i Rusija imaju bliske političke i vojne odnose, a Moskva je više puta podržala teritorijalne pretenzije Pekinga prema Tajvanu. Kinesko ratno vazduhoplovstvo i mornarica već svakodnevno djeluju u okolini ostrva.

Zamjenik načelnika Generalštaba Tajvana Huang Čih-vej izjavio je u srijedu novinarima u Tajpeju da su ruski letovi “predstavljali prijetnju miru i stabilnosti u azijsko-pacifičkom regionu”.

Poruka Kini

Fuong je ocijenio da je Hanoj možda dozvolio dolazak ruskih vojnih aviona i u nadi da će zauzvrat dobiti povoljnije uslove za nabavku naoružanja i vojne opreme.

Rusija je ubjedljivo najveći dobavljač oružja Vijetnamu.

Hanoj od 2022. godine, kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, javno nastoji da diversifikuje dobavljače naoružanja. Ipak, Vijetnam je i dalje zavisan od ruskih rezervnih djelova i tehničke podrške, dok se pregovori o dodatnim isporukama nastavljaju.

Fuong je ocijenio da bi dozvola za novo raspoređivanje ruskih vojnih aviona mogla biti i poruka susjednoj Kini, nakon što je Peking krajem septembra saopštio da pomaže izgradnju novog vojnog aerodroma u Laosu, namijenjenog obuci kineskog ratnog vazduhoplovstva.

Vijetnam nije javno kritikovao taj potez Kine, ali prati aktivnosti na toj lokaciji kako bi se uvjerio da objekat za obuku neće biti pretvoren u vojnu bazu, rekao je Fuong.

Hanoj i Peking takođe imaju nesuglasice oko spornih područja u Južnom kineskom moru, a Vijetnam je tradicionalno posmatrao snažne odnose sa Moskvom kao stratešku protivtežu kineskom uticaju.

Dozvola za dolazak ruskih bombardera možda je imala za cilj da se “Kini pošalje poruka da su vojne veze Vijetnama sa Rusijom i dalje snažne”, ocijenio je Stori.