Istraživanje RCC: Građani Zapadnog Balkana zabrinuti zbog troškova života i inflacije

Predstavljajući rezultate istraživanja na Beogradskoj bezbjednosnoj konferenciji, Aner Zuković iz RCC-a rekao je da istraživanje pruža uvid u to kako građani regiona doživljavaju bezbjednost i koje rizike smatraju najvažnijim

450 pregleda0 komentar(a)
Foto: Shutterstock

Građani Zapadnog Balkana najviše su zabrinuti zbog troškova života i inflacije, dok 29 odsto razmišlja o odlasku u inostranstvo radi života i rada, pokazalo je istraživanje "Security Meter 2026" Savjeta za regionalnu saradnju (RCC).

Predstavljajući rezultate istraživanja na Beogradskoj bezbjednosnoj konferenciji, Aner Zuković iz RCC-a rekao je da istraživanje pruža uvid u to kako građani regiona doživljavaju bezbjednost i koje rizike smatraju najvažnijim.

"Više ljudi smatra region bezbjednim nego prošle godine, ali finansijski pritisci ostaju, povjerenje u pojedine institucije je veoma nisko, a mnogi sumnjaju u sposobnost svojih zajednica da se oporave od krize", rekao je Zuković.

Prema rezultatima istraživanja, 83 odsto ispitanika zabrinuto je zbog troškova života i inflacije, 78 odsto zbog depopulacije i imigracije, a 73 odsto zbog mogućnosti zapošljavanja i visine zarada.

Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 6.003 ispitanika iz šest zemalja Zapadnog Balkana.

Istovremeno, 57 odsto građana smatra da je njihova zemlja bezbjedno mjesto za život, što je više nego prošle godine, kada je taj udio iznosio 49 odsto. Udio onih koji Zapadni Balkan smatraju bezbjednim regionom porastao je sa 38 na 49 odsto.

Ipak, 48 odsto ispitanika zabrinuto je zbog mogućnosti izbijanja rata u svojoj zemlji, dok 36 odsto očekuje poboljšanje regionalne bezbjednosne situacije u narednih 12 mjeseci.

Zuković je naveo da 29 odsto građana razmišlja o preseljenju u inostranstvo, pri čemu je ta namjera posebno izražena među mladima. Čak 58 odsto ispitanika uzrasta od 18 do 24 godine razmatra odlazak iz regiona, a najpoželjnije destinacije su Njemačka i Austrija.

Građani su zabrinuti i zbog dezinformacija i lažnih vijesti (72 odsto), sajber kriminala i internet prevara (70 odsto), kao i organizovanog kriminala (68 odsto).

Istraživanje je pokazalo da najveće povjerenje građani imaju u vjerske organizacije (60 odsto), vojsku (58 odsto) i policiju (54 odsto), dok vladama vjeruje 32 odsto, parlamentima 25 odsto, a političkim strankama svega 16 odsto ispitanika.

"Osamdeset osam odsto građana smatra da je veoma važno da se zakon jednako primjenjuje na sve, ali 52 odsto ne slaže se sa tvrdnjom da javne institucije jednako postupaju prema svim građanima", naveo je Zuković.

Korupciju kao veoma ili prilično rasprostranjenu vidi 77 odsto građana, dok je 74 odsto zabrinuto zbog mogućnosti krađe ličnih podataka.

Povjerenje u Evropsku uniju iskazalo je 49 odsto građana, a u NATO 48 odsto. Kao najvažniji mehanizam bezbjednosne saradnje, 27 odsto ispitanika izabralo je NATO, 20 odsto Evropsku uniju, a 16 odsto regionalnu saradnju.