Tužilaštvo ne istražuje, Komora žmuri: Advokat podnio više od 10.000 zahtjeva za SPI, a već potražuje hiljade eura
Podgoričko tužilaštvo nije formiralo predmet, a Advokatska komora ne odgovara da li ispituje postupanje advokata koji je u ime 69 osoba podnio više od 10.000 zahtjeva za SPI, tražeći odgovor u roku od 48 sati AZLP upozorava na moguće milionske troškove po državu, dok advokat samo u 155 predmeta potražuje 285.045 eura, nakon što je tražio obustavu postupka jer su organi dostavile tražene informacije
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici ne istražuje po službenoj dužnosti postupanje podgoričkog advokata nakon što je iz Agencije za zaštitu ličnih podaka i slobodan pristup informacijama saopšteno da je za kratko vrijeme podnio institucijama više od 10.000 zahtjeva za SPI, koji se odnose na pitanja zaštite životne sredine.
"U vezi sa Vašim upitom, obavještavamo Vas da u ovom tužilaštvu nije formiran predmet", rečeno je "Vijestima" iz ODT-a Podgorica.
Advokat se, saznaju “Vijesti”, u zahtjevima pozivao na domaće propise, ali i na međunarodne konvencije, tražeći da mu se dokumenta dostave u roku od 48 časova.
Ni iz Advokatske komore od početka sedmice ne odgovaraju na upit “Vijesti”. Nisu odgovorili da li su primili inicijativu AZLP-a za ispitivanje postupanja advokata, čiji je identitet poznat redakciiji, ali ni da li je pokrenut postupak radi utvrđivanja eventualne disciplinske odgovornosti. Bez odgovora je ostalo i pitanje da li masovno korišćenje zakonskih mehanizama, ukoliko je motivisano prvenstveno naplatom troškova postupka, može predstavljati zloupotrebu prava i kršenje Kodeksa profesionalne etike advokata. Advokatska komora ne odgovara ni na to da li će i koje konkretne mjere preduzeti kako bi spriječila eventualno korišćenje prava na slobodan pristup informacijama isključivo radi ostvarivanja finansijske koristi na teret građana.
Prema Zakonu o SPI, organ vlasti je dužan da rješenje o zahtjevu donese i dostavi ga podnosiocu u roku od 48 časova, ukoliko se informacija traži radi zaštite života ili slobode lica. Zakon još propisuje i okolnosti u kojima će taj rok biti prolongiran - ako se traži pristup izuzetno obimnoj ili informaciji koja sadrži podatak, označen stepenom tajnosti. Rok može biti prolongiran i ako pronalaženje tražene informacije zahtijeva pretraživanje većeg broja informacija, zbog čega se značajno otežava redovni rad organa vlasti.
“A to nije slučaj sa zahtjevima koje je taj advokat dostavio. Građani nisu i ne bi bili ugroženi ni da je podatke tražio sa jednim ili dva zahtjeva, u redovnom postupku”, kazao je izvor “Vijesti”.
U 155 predmeta traži više od 285.000 eura
AZLP je juče saopštila da je taj advokat u posljednja dva mjeseca, u ime 69 fizičkih lica, prvostepenim organima podnio više od 10.000 zahtjeva za slobodan pristup informacijama koji se odnose na pitanja zaštite životne sredine.
Zahtjevi su, prema navodima Agencije, upućivani Upravi za vode, Agenciji za zaštitu životne sredine, Ministarstvu ekologije, Generalnom sekretarijatu Vlade, Skupštini Glavnog grada i Elektroprivredi Crne Gore. Agencija je objavila i konkretne podatke o finansijskim zahtjevima koji su već ispostavljeni.
U posljednjem mjesecu, tvrde, advokat je u 155 predmeta zatražio obustavu postupka nakon što su organi vlasti dostavili tražene informacije, uz zahtjev za naknadu advokatskih troškova od 1.839 eura po predmetu. Ukupno je zatražio 285.045 eura.
“Pravo na slobodan pristup informacijama ne smije postati sredstvo za ostvarivanje advokatskih troškova na teret građana u potencijalno višemilionskim iznosima”, upozorila je Agencija.
Iz AZLP-a smatraju da se postavlja pitanje da li se podnošenjem velikog broja istovjetnih zahtjeva pravo javnosti da zna pretvara u mehanizam za ostvarivanje finansijske koristi.
Član Savjeta Agencije Zoran Vujičić prethodno je, gostujući na Javnom servisu 16. novembra, govorio o više od 11.000 žalbi i upozorio da bi potencijalna šteta mogla dostići desetine miliona eura.
Kao primjer naveo je Elektroprivredu Crne Gore, kojoj je, prema njegovim riječima, upućeno više od 8.300 zahtjeva, a za odgovore na sve njih bilo bi potrebno više od 71 tone papira. On je tada saopštio i da je od Advokatske komore zatraženo da ispita postupanje advokata u skladu sa pravilima profesionalne etike.
AZLP je juče dodatno upozorio da njihov Odsjek za slobodan pristup informacijama ima svega devet izvršilaca, zbog čega obrada ogromnog broja istovrsnih predmeta predstavlja ozbiljan organizacioni problem i prijeti blokadom rada institucije.
Slučaj “Klikovac”
“Vijesti” su Advokatsku komoru podsjetile i na slučaj podgoričkog advokata Dejana Klikovca, protiv kojeg je 2022. godine vođen disciplinski postupak zbog sumnje na zloupotrebu prava na slobodan pristup informacijama.
Taj postupak pokrenut je na inicijativu Centra za građansko obrazovanje (CGO), nakon što su “Vijesti” objavile da je od početka 2022. do 3. aprila te godine AZLP-u podnijeta ukupno 3.491 žalba, od kojih su 2.206 podnijeli jedno fizičko lice i njegov punomoćnik - advokat Klikovac. Disciplinski sud Advokatske komore prvostepeno je oglasio Klikovca krivim zbog kršenja pravila Kodeksa profesionalne etike, koja se odnose na čuvanje ugleda advokature.
Međutim, Viši disciplinski sud ukinuo je tu odluku i predmet vratio na ponovno odlučivanje, nakon čega je disciplinski tužilac 21. decembra 2022. godine odustao od optužnice, pa je postupak okončan bez disciplinske sankcije. O tome su “Vijesti” pisale u januaru 2023. godine.
Komora sada nije odgovorila na to zbog čega je tada odustala od disciplinskog gonjenja, smatra li takav ishod opravdanim, niti da li je izostanak sankcije mogao ohrabriti druge advokate da primjenjuju sličnu praksu u znatno većem obimu.
Redakcija je tražila i odgovor o tome prepoznaje li Komora sopstvenu odgovornost za eventualno širenje takve prakse i gdje, prema njenom tumačenju, prestaje zakonito korišćenje prava na slobodan pristup informacijama, a počinje njegova eventualna zloupotreba.
Pravo na informaciju ili naplata troškova?
Iz Agencije poručuju da ne dovode u pitanje pravo građana, nevladinih organizacija i medija da traže informacije, izjavljuju žalbe i angažuju advokate radi zaštite svojih prava.
Ipak, smatraju da je neophodno spriječiti eventualne zloupotrebe procesnih mogućnosti koje bi mogle da prouzrokuju nesrazmjerne troškove po državni budžet.
AZLP je podsjetio da još od 2017. godine ukazuju na potrebu da se zloupotreba prava preciznije definiše propisima o slobodnom pristupu informacijama.
Iz te institucije najavili su da će o problemu informisati nadležne državne organe i zatražiti razmatranje zakonskih i drugih mjera kojima bi se spriječile moguće finansijske posljedice.
( Jelena Kočanović )