Da li bi Kijev odustao od Donbasa za članstvo u NATO-u?

SAD žele da znaju da li bi se Ukrajina povukla iz dijela Donjecke oblasti koji nije okupirala Rusija u zamjenu za članstvo u NATO-u. Stručnjaci koje je intervjuisao DW objašnjavaju zašto je ta ideja opasna.

432 pregleda0 komentar(a)
Detalj iz Ukrajine, Foto: REUTERS

Sjedinjene Države su prvi put upitale Kijev da li bi Ukrajina bila spremna da Rusiji ustupi onaj dio Donjecke oblasti koji trenutno nije pod ruskom okupacijom, a zauzvrat dobije članstvo u NATO-u. Volodimir Zelenski to je otkrio tokom sastanka sa novinarima krajem prošle sedmice. "Amerikanci su pitali: 'Ako Ukrajina uđe u NATO, hoće li se povući iz Donbasa?' To je bilo prvi put", prenijela je agencija AFP riječi ukrajinskog predsjednika.

Donbas obuhvata Donjecku i Lugansku oblast. Luganska oblast je gotovo u potpunosti pod ruskom kontrolom, dok u Donjeckoj oblasti Ukrajina i dalje drži nekoliko većih gradova, uključujući Kramatorsk i Slavjansk.

Prema riječima Zelenskog, konkretan predlog još nije iznijet. On je naveo da bi, ukoliko SAD i drugi partneri u NATO-u postignu dogovor, to pitanje iznio na javnu raspravu, jer takvu odluku ne može da donese "samostalno". "Naravno, to bi bilo učinjeno bez priznavanja ruske okupacije tih teritorija", naglasio je.

Kako navodi Zelenski, SAD trenutno razmatraju bezbjednosne garancije slične onima iz članova 4. i 5. Sjevernoatlantskog ugovora, ali bez raspoređivanja američkih trupa u Ukrajini. Član 4. predviđa konsultacije u slučaju neposrednih prijetnji, dok član 5. podrazumijeva kolektivni odgovor na napad. Vašington to naziva bilateralnim garancijama za Ukrajinu, povlačeći paralelu sa sporazumima koje SAD imaju sa Izraelom i pojedinim državama na Bliskom istoku.

Rusija se još nije oglasila povodom toga. Dmitrij Peskov, portparol ruskog predsjednika, kratko je izjavio: "Ostajemo pri stavu da iznošenje detalja o razgovorima između nas i Amerikanaca nije u interesu mirovnog procesa."

Budimpeštanski memorandum 2.0?

Stručnjaci sa kojima je razgovarao DW skeptični su prema toj američkoj ideji. Glavna zamjerka je da SAD ne mogu samostalno da ispune takvo obećanje. "Čini mi se da se ovo dešava standardnoj diplomatiji kada je već neko vrijeme vode agenti za nekretnine – ljudi koji su jednostavno navikli da drugima prodaju nešto što zapravo ne postoji", kaže Oleksandr Krajev iz programa za Sjevernu Ameriku i Izrael pri ukrajinskom istraživačkom centru "Ukrajinska prizma".

On ističe da najmanje polovina država članica NATO-a i dalje ima rezerve prema pristupanju Ukrajine. "Na kraju ćemo jednostavno završiti sa još jednim Budimpeštanskim memorandumom, samo će se drugačije zvati", kaže Krajev.

foto: REUTERS

Prema Budimpeštanskom memorandumu iz 1994. godine, Rusija, Sjedinjene Države i Velika Britanija potvrdile su svoju posvećenost poštovanju nezavisnosti i postojećih granica Ukrajine, kao i uzdržavanju od upotrebe sile. Ta obećanja bila su povezana sa odricanjem Kijeva od nuklearnog arsenala. Međutim, memorandum nije sadržao nikakvu obavezu Velike Britanije ili Sjedinjenih Država da vojno brane Ukrajinu u slučaju napada.

Referendum kao "opasan presedan"

Većina stručnjaka koje je intervjuisao DW veoma kritički gleda na mogući referendum u Ukrajini, na kojem bi građani glasali o tome da li da zamijene članstvo u NATO-u za rusko preuzimanje teritorije u Donjeckoj oblasti.

Oleksandr Čara iz ukrajinskog Centra za odbrambene strategije rekao je za DW da bi ustupanje teritorije ne samo prekršilo ustav i nacionalne interese Ukrajine, već bi i uništilo globalni poredak "u kojem se granice ne mogu prekrajati silom oružja". "Nije važno da li će građani Ukrajine glasati za ili protiv takvog predloga. To bi stvorilo veoma opasan presedan", naglasio je bivši diplomata.

Prema istraživanju koje je sproveo Kijevski međunarodni institut za sociologiju (KIIS) između 8. i 16. oktobra, 61 odsto ispitanika smatra povlačenje trupa iz dijela Donbasa koji je pod kontrolom Ukrajine – uključujući gradove Kramatorsk i Slavjansk – kategorički neprihvatljivim, čak i u zamjenu za bezbjednosne garancije SAD i Evrope. Trideset pet odsto ispitanika bilo bi spremno da prihvati takvo povlačenje, mada većina priznaje da bi to bilo teško.

foto: REUTERS

Koje su alternative za Ukrajinu?

Oleksandr Čara skeptičan je u pogledu bilateralnih sporazuma između Vašingtona i Kijeva, poput pakta koji postoji između SAD i Izraela. Po njegovom mišljenju, Ukrajina od svojih partnera ne može dobiti više nego što je do sada dobila.

"To uključuje finansijsku podršku, zajedničku proizvodnju i razvoj naoružanja, kao i obuku naših trupa – a sve to je ispod praga kolektivne bezbjednosti. Pozitivan je korak to što su ove obaveze ozvaničene u pisanoj formi: kroz bezbjednosne sporazume, političke deklaracije i izdvajanje sredstava u budžetima zemalja koje nas podržavaju – bar za narednih pet godina. Međutim, u idealnom slučaju, kako bi se spriječio još jedan rat, potreban nam je nuklearni kišobran – strateški od strane SAD i taktički od strane Evrope", kaže taj stručnjak iz ukrajinskog Centra za odbrambene strategije.

foto: REUTERS

Serhij Solodkij iz ukrajinskog istraživačkog centra "Nova Evropa" ističe da su ukrajinski stručnjaci još u decembru 2023. godine predložili državama članicama NATO-a jedan alternativni model. Prema tom modelu, Ukrajina bi pristupila Alijansi u okviru svojih međunarodno priznatih granica, ali bi posebni protokoli predviđali da se odbrana odnosi samo na teritoriju koju kontroliše Kijev.

On sugeriše da bi "njemački model" – prema kojem je Savezna Republika Njemačka pristupila NATO-u, dok je istočni dio zemlje uključen tek nakon ponovnog ujedinjenja – mogao poslužiti kao obrazac.

Prema riječima Solodkog, Zapadna Njemačka nikada nije odustala od ponovnog ujedinjenja sa teritorijom DDR-a. "To znači da mi ne treba da se odreknemo svoje teritorije i da ne treba da priznamo granicu", ističe on. Ono što se danas predlaže Ukrajini, kaže on, neprihvatljivo je. "To je zamka u koju Rusija, a ponekad čak i američki pregovarači, žele da uvuku ukrajinsku stranu", upozorava stručnjak iz istraživačkog centra "Nova Evropa".