Evropa poručila Trampu: Putin nije naš prijatelj i nikada neće biti
Evropski lideri okupili su se u Berlinu kako bi podržali Ukrajinu nakon samita predsjednika SAD, Rusije i Kine. Raste zabrinutost da bi velike sile mogle odlučivati o budućnosti kontinenta bez učešća Evropljana
Evropski saveznici Ukrajine sastali su se danas u Berlinu kako bi pokazali podršku Kijevu, svega nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Tramp na istorijskom trilateralnom samitu sa kineskim liderom Si Đinpingom nazvao Vladimira Putina „prijateljem“.
Na sastanku „Koalicije voljnih“ okupili su se lideri Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Poljske i Italije, kao i generalni sekretar NATO-a Mark Rute. Sastanak je održan u trenutku kada Evropa nastoji da obezbijedi svoje mjesto u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini, koji se vode uz posredovanje SAD.
U Berlinu su bili i specijalni američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner.
Putin je prethodno ostvario diplomatski uspjeh na samitu u Šenženu, što je dodatno pojačalo zabrinutost u Evropi da bi odluke koje utiču na rat u Ukrajini i budućnost kontinenta mogle biti donijete bez učešća evropskih država.
„Gospodin Putin nije naš prijatelj i nikada neće biti“, poručio je poljski premijer Donald Tusk, odgovarajući na Trampovu izjavu.
Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je novinarima da joj je teško da razumije zbog čega američki predsjednik želi da razgovara sa Putinom.
„Veoma mi je neshvatljivo da američki predsjednik želi da sjedne za sto sa predsjednikom Putinom“, kazala je.
„Mislim da će Putin poslije današnjeg sastanka biti još ohrabreniji. Izgleda srećno. Nažalost, to nije dobar znak za svjetski mir. Nije dobar znak za Ukrajinu... Zato mislim da će rezultat svega ovoga, nažalost, biti to da će još snažnije udariti na nas Evropljane.“
Sastanak u Šenženu izazvao je poređenja sa konferencijom na Jalti 1945. godine, na kojoj su lideri SAD, Velike Britanije i Sovjetskog Saveza formalizovali sfere uticaja, a koja je postala simbol dogovora velikih sila nametnutih manjim državama.
„Moja očekivanja u pogledu konkretnih rezultata su mala, iako prirodno postoji zabrinutost da bi ovo moglo postati nova 'Jalta', sa svijetom podijeljenim na sfere uticaja“, rekao je švedski premijer Ulf Kristerson, komentarišući sastanak u Šenženu.
„Mi, naprotiv, želimo da očuvamo međunarodni poredak zasnovan na pravilima, u kojem svaka država ima slobodu da bira sopstvenu budućnost.“
SAD i Evropa sve udaljenije
Sjedinjene Države i Evropa, bliski saveznici tokom decenija nakon završetka Drugog svjetskog rata, sve se više udaljavaju otkako je Trampova administracija smanjila podršku Ukrajini i počela da insistira na tome da partneri iz NATO-a izdvajaju više novca za sopstvenu odbranu.
Razlike su ponovo došle do izražaja u utorak, kada su Njemačka i Velika Britanija odbacile američke kritike ukrajinskih napada duboko unutar ruske teritorije, usmjerenih na naftnu infrastrukturu i komercijalna skladišta.
Međutim, Rute, koji je više puta pokušavao da ublaži tenzije unutar NATO-a i održi dobre odnose sa Trampom, umanjio je značaj zabrinutosti zbog samita u Kini, ocijenivši da je „normalno“ da se lideri velikih nuklearnih sila sastaju.
„Predsjednik Tramp neprestano ulaže ogromne napore da postigne mir u Ukrajini i mogu samo da mu odam priznanje zbog toga“, rekao je Rute.
Evropske zemlje, koje obezbjeđuju najveći dio pomoći Ukrajini, uglavnom su bile isključene iz pregovora sa Moskvom koje predvode SAD.
Prošle sedmice poslale su predstavnike na razgovore u Abu Dabiju, ali su zvaničnici Kremlja saopštili da nijesu pristali na učešće evropskih predstavnika u budućim pregovorima.
Putin je, nakon što je Rusija pretrpjela novi udarac u ratu protiv Ukrajine zbog ozbiljnog oštećenja ključnog mosta koji povezuje Krim sa Rusijom, rekao da Rusija, Kina i SAD imaju „brojne zajedničke interese u rješavanju regionalnih sukoba, uključujući, naravno, sukob u Ukrajini“.
Takođe je kazao da je Rusija predložila evropskim izaslanicima da dođu u Moskvu kako bi razjasnili svoje stavove o mirovnim pregovorima, prije nego što bude odlučeno o formatu nastavka razgovora.
Sastanak u Berlinu uslijedio je nakon niza poteza evropskih saveznika Ukrajine usmjerenih na jačanje podrške toj zemlji, u trenutku kada Rusija intenzivira napade na elektroenergetsku i drugu infrastrukturu u ukrajinskim gradovima uoči zime.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će sastanak biti prilika da se sa Vitkofom i Kušnerom razgovara o pregovorima i saznaju detalji razgovora koje je Tramp vodio u Kini.
„Ukrajina jasno izražava želju za mirom i uvijek djelujemo konstruktivno“, rekao je Zelenski.
Evropska komisija je u srijedu predložila novi kredit Ukrajini od 45 milijardi eura, kako bi pomogla u pokrivanju finansijskog manjka od 70 milijardi eura koji se očekuje naredne godine.
Kontakt grupa za odbranu Ukrajine, koalicija država koje koordiniraju vojnu pomoć, takođe se ove sedmice dogovorila da Kijevu isporuči dodatno naoružanje kako bi ukrajinske snage mogle da nastave borbe tokom zime.
( Rojters, N.B. )