Metelko-Zgombić: Hrvatska ne želi da pitanje razgraničenja na moru usporava evropski put Crne Gore
Državna sekretarka za Evropu u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Andreja Metelko-Zgombić, poručila je da Hrvatska želi da Crna Gora završi pristupne pregovore, ali da očekuje ispunjavanje konkretnih mjerila i poštovanje evropskih vrijednosti
Hrvatska ne želi da pitanje razgraničenja na moru usporava evropski put Crne Gore i spremna je da o tome razgovara kasnije, ali očekuje da Podgorica potvrdi bivšu republičku granicu. Zagreb, takođe, čeka konkretne stavove crnogorske strane nakon pisma ministra pravde Bojana Božovića, dok je saglasnost za zatvaranje Poglavlja 15 – energetika – uskratio zbog primjedbi na dokumenta koja je dostavila Crna Gora.
To je, kako prenosi Portal radio-televizija Crne Gore (RTCG) u Briselu saopštila državna sekretarka za Evropu u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Andreja Metelko-Zgombić, poručujući da Hrvatska želi da Crna Gora završi pristupne pregovore, ali da očekuje ispunjavanje konkretnih mjerila i poštovanje evropskih vrijednosti.
Govoreći o otvorenim pitanjima između dvije države, Metelko-Zgombić je kazala da je Hrvatska svoje zahtjeve formulisala kroz osam tačaka, za koje smatra da ih je moguće riješiti u relativno kratkom roku ukoliko postoji politička volja.
"To su pitanja koja treba da riješimo i mi smo ih formulisali kroz osam tačaka, koje su različite po sadržaju, obimu i, rekla bih, težini. Činjenica je da je svih tih osam tačaka, koje su predsjednik Vlade i naš ministar vanjskih i evropskih poslova već u nekoliko navrata detaljno izložili, zaista moguće riješiti, čak i u relativno kratkom roku, ukoliko postoji politička volja. Rekla bih dobra politička volja", kazala je ona.
Istakla je da Zagreb ta pitanja povezuje i sa obavezama Crne Gore u pregovaračkom procesu, navodeći da Poglavlje 23, prema stavu Hrvatske, podrazumijeva procesuiranje ratnih zločina, uključujući i one na visokom komandnom nivou, kao i rješavanje pitanja povraćaja oduzete imovine.
"To su vrijednosti i elementi pregovaračkog procesa kojima Hrvatska pridaje posebnu pažnju. Hrvatska možda tome pridaje više pažnje nego neke druge države, ali svi smo ravnopravni i svačiji interesi su jednako vrijedni", rekla je Metelko-Zgombić.
Očekuju konkretan odgovor na pismo Božovića
Komentarišući pismo ministra pravde Crne Gore Bojana Božovića, u kojem je navedeno da Podgorica ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granice, ali da je spremna da dostavi nacrt sporazuma o granici na kopnu i moru i, ukoliko dogovor izostane, pitanje uputi međunarodnim instancama, Metelko-Zgombić je kazala da Hrvatska očekuje konkretne predloge crnogorske strane.
"Prihvatili smo razmjenu i sastanak sa ministrom pravde Crne Gore i očekujemo sada, uz ova načelna stanovišta, da vidimo konkretne stavove Crne Gore u vezi sa predlozima koje smo im dali", navela je ona.
Govoreći o kopnenoj granici, istakla je da Hrvatska to pitanje ne smatra novim razgraničenjem, već potvrđivanjem nekadašnje republičke granice.
"Može se samo reći da potvrđivanje bivše republičke granice nije pitanje razgraničenja. To je pitanje vrijednosti, pitanje da li Crna Gora prihvata načela međunarodnog prava, Badinterovu komisiju i da li je tome privržena. Vjerujem i želim da vjerujem da Crna Gora neće i ne može imati problem sa takvom jednom potvrdom", kazala je Metelko-Zgombić.
Prema njenim riječima, eksperti dvije države su, upoređujući katastarske podatke, potvrdili da je riječ o bivšoj republičkoj granici, ali Hrvatska očekuje da tu činjenicu potvrdi i crnogorska država.
Primjedbe na dokumenta za Poglavlje 15
Metelko-Zgombić je objasnila i zbog čega Hrvatska nije dala saglasnost za zatvaranje Poglavlja 15, koje se odnosi na energetiku. Kazala je da Zagreb pažljivo razmatra dokumenta koja Crna Gora dostavlja u završnoj fazi pregovora i da ima primjedbe na pojedina rješenja, za koja smatra da nijesu u skladu sa privremenim režimom razgraničenja uspostavljenim Protokolom iz 2002. godine.
"Prema dokumentima koje je Crna Gora poslala, na spoljnoj granici hrvatskog teritorijalnog mora Crna Gora ucrtava crnogorski epikontinentalni pojas. To je nešto što je u suprotnosti sa međunarodnim pravom, a onda i sa režimom koji je privremeno uspostavljen", tvrdi Metelko-Zgombić.
Ipak, naglasila je da Hrvatska ne želi da pitanje razgraničenja na moru bude prepreka napretku Crne Gore ka Evropskoj uniji i da je spremna da se o njemu razgovara u kasnijoj fazi.
"Ne želimo da pitanje razgraničenja na moru usporava i odgađa crnogorski napredak na evropskom putu. Spremni smo da o tome razgovaramo kasnije. Međutim, ono što je važno jeste da želimo da vidimo da Crna Gora potvrdi onu bivšu republičku granicu za koju su naši i crnogorski eksperti, uključujući crnogorski katastar, upoređujući podatke sa našima, potvrdili da je to bivša republička granica", poručila je ona.
Metelko-Zgombić je nakon sastanka Savjeta EU za opšte poslove u Briselu ponovila da Hrvatska podržava evropsku perspektivu Crne Gore i želi da ona završi pregovore, ali da očekuje ispunjavanje konkretnih mjerila.
"Vjerujem da ćemo u razgovorima koji slijede sa crnogorskom stranom uspjeti da nađemo rješenje, jer Hrvatska zaista želi da vidi Crnu Goru što bliže EU. Želimo da ona završi pregovore, ali konkretna mjerila i konkretne vrijednosti Crna Gora mora pokazati", kazala je.
( Ne.V. )