Merc: Format "Jalte" neće donijeti mir
"SAD razumiju da bez nas ne može biti mira. Mi, sa svoje strane, znamo da su izgledi za mir veći kada su SAD uz nas", rekao je njemački kancelar Fridrih Merc
Evropski saveznici sastali su se danas u Berlinu kako bi pružili podršku Ukrajini i upozorili da se ne smije dozvoliti da se o miru odlučuje iza njihovih leđa, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp nazvao ruskog predsjednika Vladimira Putina "prijateljem" na samitu sa kineskim liderom Si Đinpingom, piše novinska agencija Rojters.
Evropa insistira na tome da bude uključena u pregovore o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine, koje podržavaju Sjedinjene Američke Države (SAD). Na sastanku "Koalicije voljnih" okupili su se lideri Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Poljske, Italije i NATO-a, kao i specijalni američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner.
Putin je na samitu u Šenženu ostvario diplomatski uspjeh, dodatno podstakavši strahovanja u Evropi da bi odluke koje utiču na Ukrajinu i budućnost kontinenta mogle biti donijete bez učešća evropskih zemalja, piše Rojters u tekstu.
Sastanak u Šenženu izazvao je poređenja sa konferencijom na Jalti 1945. godine, na kojoj su učestvovali predstavnici SAD, Velike Britanije i Sovjetskog Saveza, a koja je formalizovala sfere uticaja i postala simbol dogovora velikih sila nametnutih manjim državama.
"Format 'Jalte' neće donijeti mir", rekao je njemački kancelar Fridrih Merc novinarima, dodajući da lideri neće dozvoliti podjelu Evrope.
Takođe je nastojao da umanji značaj samita u Šenženu, ocijenivši da je to prije svega bila "prilika za fotografisanje".
Kušner pokušava da umiri saveznike
"SAD razumiju da bez nas ne može biti mira. Mi, sa svoje strane, znamo da su izgledi za mir veći kada su SAD uz nas", dodao je Merc.
Stojeći pored Merca, Kušner je pokušao da umiri saveznike, naglašavajući da Tramp želi mirovni sporazum uz učešće Evrope i da je Rusija pristala da se uključi u multilateralne pregovore sa evropskim zemljama.
Tramp, koji se putem telefonske veze uključio u samit u Berlinu, poslije sastanka sa Putinom i Sijem stekao je uvjerenje da je "mir dostižan", rekao je Kušner.
On je takođe naveo da je Tramp otvoren za mogućnost pružanja bezbjednosnih garancija Ukrajini po uzoru na član 5 Sjevernoatlantskog ugovora, koji predviđa kolektivnu odbranu, i da je Rusija postala spremnija da prihvati takvo rješenje.
"Iz američke perspektive, davanje bezbjednosnih garancija nalik onima iz člana 5 zaista je ogromna stvar. Mislim da je predsjednik Tramp otvoren za takvu mogućnost", rekao je Kušner.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je stajao uz Merca i ostale lidere, poručio je da Evropa mora biti uključena u buduće mirovne pregovore.
"Gospodin Putin nije naš prijatelj"
SAD i Evropa, bliski saveznici decenijama nakon završetka Drugog svjetskog rata, počele su da se udaljavaju otkako je Trampova administracija smanjila podršku Ukrajini i insistirala da partneri u NATO-u izdvajaju više novca za sopstvenu odbranu.
Trampov sastanak sa Putinom izazvao je oštre reakcije evropskih saveznika, ali i njegovih demokratskih protivnika u SAD.
"Gospodin Putin nije naš prijatelj i nikada neće biti", rekao je poljski premijer Donald Tusk, odgovarajući na Trampovu izjavu.
Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je novinarima: "Veoma mi je neshvatljivo da američki predsjednik želi da sjedne za sto sa predsjednikom Putinom", upozoravajući da će Putin "poslije današnjeg sastanka biti još ohrabreniji. Izgleda srećno".
Američki senator iz Njujorka Čarls Šumer, lider opozicionih demokrata u Senatu, nazvao je sastanak u Šenženu "istorijskom sramotom".
Kada ga je novinar upitao za Trampovo obraćanje Putinu riječima "moj prijatelj" na samitu, Zelenski je slegnuo ramenima i nastavio da hoda.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, koji je više puta pokušavao da ublaži tenzije unutar Alijanse i zadrži Trampovu podršku, rekao je da je normalno da se velike nuklearne sile sastaju.
"Predsjednik Tramp neprestano ulaže ogromne napore da se postigne mir u Ukrajini i mogu samo da ga pohvalim zbog toga", rekao je Rute.
Rusija predlaže da evropski izaslanici dođu u Moskvu
Evropske zemlje, koje pružaju najveći dio pomoći Ukrajini, uglavnom su bile isključene iz pregovora sa Moskvom pod pokroviteljstvom SAD.
Prošle nedjelje poslale su predstavnike na pregovore u Abu Dabiju, ali su zvaničnici Kremlja saopštili da Rusija nije pristala na održavanje još jednog takvog sastanka.
Putin, koji je ove nedjelje morao da primi vijest da je Ukrajina teško oštetila drumski most koji povezuje Krim sa Rusijom, rekao je da Kina, SAD i Rusija imaju "brojne zajedničke interese u rješavanju regionalnih sukoba, uključujući, naravno, sukob u Ukrajini".
On je naveo da je Rusija predložila da evropski izaslanici dođu u Moskvu kako bi razjasnili svoje stavove prije donošenja bilo kakve odluke o formatu daljih mirovnih pregovora.
U ruskim napadima dronovima na Kijev, izvedenim tokom dana, poginula je najmanje jedna osoba, dok je još pet povrijeđeno, saopštio je gradonačelnik ukrajinske prijestonice.
Prema njegovim riječima, oštećene su ambasade Holandije i Austrije, Saborna crkva Svetog Vladimira u centru Kijeva, kao i jedna stambena zgrada.
Rusko Ministarstvo odbrane nije odmah komentarisalo napade, ali Moskva tvrdi da ne gađa civilne ciljeve.
( Ne.V. )