PES i BS ne bi o „kažnjavanju” Vučića

SNS pred suspenzijom u EPP-u, crnogorske članice te asocijacije ćute da li će i kako glasati o tome Nemanja Todorović Štiplija kaže da ne može znati motive crnogorskih partija, ali ukazuje da je ćutanje o slučaju SNS-a “politički izbor”

1379 pregleda0 komentar(a)
Muk o Vučiću: Spajić i Ibrahimović, Foto: BORIS PEJOVIC

Pokret Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića i Bošnjačka stranka (BS) šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića ne žele da kažu hoće li glasati za suspenziju Srpske napredne stranke (SNS) iz Evropske narodne partije (EPP).

Iz PES-a su nezvanično rekli “Vijestima” da im taj zahtjev nije formalno stigao i da će se odrediti kad ga dobiju, dok su iz BS-a upućivali novinara na više adresa unutar stranke, ali su one tvrdile da ne znaju kakav će biti stav njihovog političkog subjekta.

EPP je krovna evropska politička asocijacija desnog centra, koja, kako piše na njenom sajtu, okuplja preko 83 partije iz 43 države. To je najveća grupacija u Evropskom parlamentu.

PES je pridružena članica EPP-a od kraja jula, a BS od 2019. godine. Stranke Spajića i Ibrahimovića mogu postati punopravne članice asocijacije ako Crna Gora postane dio Evropske unije (EU). Međutim, i sa statusom pridruženih članica, imaju pravo glasa, osim ako se odlučuje o pitanjima koja se odnose na politike i institucionalnu strukturu EU.

Predsjedništvo EPP-a predložilo je suspenziju SNS-a kao pridružene članice nakon postupka koji je ta asocijacija pokrenula sredinom septembra zbog, između ostalog, prisustva visokih srbijanskih zvaničnika sahrani Ratka Mladića (7. septembra) u Beogradu, koja je prošla uz odavanje vojnih počasti tom ratnom zločincu.

O suspenziji će odlučivati Skupština EPP-a, na sjednici zakazanoj za 7. i 8. decembar u Briselu.

SNS, koji je osnovao i godinama predvodio doskorašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ima status pridružene članice EPP-a od 2016. Ta partija vladala je Srbijom od 2012. do kraja oktobra ove godine, kad ju je na izborima porazila Studentska lista.

Šta traže od Vučića

Kako su objavili beogradski mediji, EPP je ispostavio SNS-u nekoliko uslova koje treba da ispuni kako bi zadržao članstvo.

Prema pisanju portala “Nova.rs”, u dokumentu EPP-a o statusu SNS-a piše da će naprednjaci biti praćeni godinu dana, uz obavezu da svakog mjeseca pisanim putem izveštavaju Predsjedništvo EPP-a o učinjenom.

“Nova.rs” prenosi da je u dokumentu kao “prekretnica” izdvojena uloga rukovodstva SNS-a u državno potpomognutoj sahrani Mladića.

Od SNS-a se, između ostalog, traži prekid političke saradnje sa Srpskom radikalnom strankom Vojislava Šešelja, napuštanje ideologije “srpskog sveta”, podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, protivljenje secesionizmu i podrška evropskom putu Crne Gore...

Rukovodstvo SNS-a treba da prestane da optužuje vlade članica EU za organizovanje revolucije u Srbiji, da vrijeđa evropske političare i napada sestrinske partije. Takođe, EPP od SNS-a zahtijeva i raskid s nasljeđem nekadašnjeg predsjednika Savezne republike Jugoslavije Slobodana Miloševića, prestanak veličanja ratnih zločinaca i negiranja njihovih zločina, prekid političke saradnje s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i drugim visokim predstavnicima vlasti u toj državi, usklađivanje sa spoljnom politikom EU...

U dokumentu se kritikuje i približavanje Kini i memorandum SNS-a sa Komunističkom partijom te države.

Todorović Štiplija: Suspenzija izvjesna

Glavni i odgovorni urednik portala “European Western Balkans” Nemanja Todorović Štiplija, ocjenjuje da je suspenzija SNS-a “gotovo izvjesna”.

“... Izvori iz EPP-a navode da za predlog postoji ogromna većina. Odluka se donosi prostom većinom glasova prisutnih članova Političke skupštine, dok se uzdržani glasovi ne računaju među važeće”, objašnjava on za “Vijesti”.

Todorović Štiplija ističe da ne može znati unutrašnje motive crnogorskih partija dok ih same ne objasne, ali ukazuje da je ćutanje o slučaju SNS-a u ovom trenutku - “politički izbor” jer je predlog već poznat i nema prepreke da se stranke o njemu javno izjasne.

“Ćutanje BS-a još je teže razumjeti. Dokument EPP-a izričito zahtijeva prekid veličanja osuđenih ratnih zločinaca i negiranja genocida u Srebrenici, poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, protivljenje secesionizmu i napuštanje ideologije ‘srpskog sveta’. Za stranku koja predstavlja Bošnjake to bi morala biti pitanja principa, a ne dnevne političke taktike”, ukazuje on.

Sagovornik napominje da PES i BS imaju mogućnost da učestvuju u odlučivanju.

“Predsjednici pridruženih članica EPP-a, ili njihovi ovlašćeni predstavnici, članovi su Političke skupštine po funkciji. BS, pored toga, ima još jednog delegata, dok PES trenutno nema dodatnog delegata. Ipak, PES može učestvovati u odlučivanju preko predsjednika stranke ili njegovog ovlašćenog predstavnika. Budući da će ovo biti prva Politička skupština na kojoj PES učestvuje nakon prijema u EPP, ostaje da se vidi da li će do tada dobiti i dodatnog delegata”, ukazuje on.

“PES i BS imaju mogućnost da učestvuju u odlučivanju”: Todorović Štiplijafoto: Printscreen/YouTube

Todorović Štiplija ističe da je, od stranaka iz regiona, jedino Hrvatska demokratska zajednica iz Hrvatske do sada nedvosmisleno pozdravila predlog suspenzije i saopštila da su na takvom potezu dugo insistirali.

“Očekujem da će većina regionalnih članica podržati predlog Predsjedništva EPP-a. Moguća su pojedinačna protivljenja ili uzdržanost stranaka koje su održavale bliske političke odnose sa SNS-om, ali to neće ugroziti usvajanje odluke. Upravo zato glasovi PES-a i BS-a neće biti presudni za konačan rezultat, ali će biti veoma važni za procjenu njihove političke dosljednosti”, poručuje Todorović Štiplija.

Ko je u Predsjedništvu EPP-a

EPP predvodi Manfred Veber, njemački političar iz bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU), koji vodi i poslaničku grupu EPP-a u Evropskom parlamentu. Generalna sekretarka je Monserat iz španske Narodne partije, a blagajnik Fransoa Ksavijer Belami iz francuskih Republikanaca.

Među deset izabranih potpredsjednika su finski premijer Peteri Orpo, potpredsjednici vlada Italije i Grčke Antonio Tajani i Kostis Hacidakis, portugalski ministar vanjskih poslova Paulo Rangel, evropski komesari Dubravka Šuica iz Hrvatske i Magnus Bruner iz Austrije, bivša irska komesarka Majrid MekGinis i evroposlanici Dejvid Mekalister iz Njemačke, Zigfrid Murešan iz Rumunije i Andžej Halicki iz Poljske.

Izabrani su u aprilu 2025. na kongresu u Valensiji, na trogodišnji mandat.

U Predsjedništvu su po funkciji i Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, Roberta Mecola, predsjednica Evropskog parlamenta, i Sari Rautio, predsjednica grupe EPP-a u Evropskom komitetu regija.