Za najteže bolesnike nema palijativne službe: Radović upozorio na nedostatke u zbrinjavanju teško oboljelih pacijenata
Na sjednici skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost povodom kampanje “Plavi novembar” saopšteno da Crna Gora nema nacionalne programe ranog otkrivanja raka prostate i testisa. Tokom 2024. od raka pluća umrlo 179 muškaraca, a od karcinoma prostate 52
Crna Gora nema posebnu službu palijativne njege koja bi teško oboljelim pacijentima, posebno onima u završnim fazama bolesti, omogućila odgovarajuće zbrinjavanje, ublažavanje tegoba i dostojanstven kraj života, upozorio je urolog Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Nenad Radović.
On je to saopštio na jučerašnjoj sjednici skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, posvećenoj zdravlju muškaraca, održanoj povodom kampanje “Plavi novembar”.
Radović je pojasnio da u zdravstvenom sistemu nema posebnog centra za zbrinjavanje pacijenata kojima je takva njega potrebna, kako bi im se olakšale tegobe i omogućio dostojanstven kraj života.
On je poručio da je ulaganje u prevenciju i rano otkrivanje bolesti ne samo humano već i ekonomski opravdano, jer kasno otkrivena bolest donosi bol, invaliditet, dugotrajna bolovanja i prijevremene smrti.
“Svaki život koji možemo spasiti ranim otkrivanjem, boljom organizacijom sistema, to je naša obaveza”, poručio je Radović.
Njegovo upozorenje dolazi više od četiri godine nakon što je država najavila uspostavljanje sistema palijativne njege.
Od karcinoma prostate preminula 52 muškaraca
Generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu Ministarstva zdravlja Jelica Krsmanović saopštila je da su tokom 2024. u Crnoj Gori umrla 2.683 muškarca. Prema tim podacima, od kardiovaskularnih bolesti umrla su 743 muškarca, a od tumora 565. Rak pluća bio je uzrok smrti 179 muškaraca, dok su od karcinoma prostate preminula 52.
“Moram reći da nemamo nacionalne programe za rano otkrivanje karcinoma prostate i testisa”, kazala je Krsmanović.
Ona je navela da se prema procjenama međunarodne baze GLOBOCAN-a za 2024, u Crnoj Gori procjenjuje 172 novih slučajeva raka prostate i 37 raka testisa godišnje.
Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje koje je predstavila, tokom 2025. u obuhvaćenim javnim zdravstvenim ustanovama urađen je 62.981 laboratorijski test na prostata-specifični antigen (PSA), računajući ukupni i slobodni, dok je u prvih devet mjeseci ove godine urađeno 38.597 takvih testova.
Krsmanović je naglasila da odluku o PSA testiranju treba donositi u razgovoru sa ljekarom, uz procjenu individualnih faktora rizika, a ne kao univerzalnu preporuku za sve muškarce. Najavila je i pilot-program ranog otkrivanja raka pluća, kroz projekat LifeGate, kojim je planirano da najmanje 400 visokorizičnih osoba bude pregledano niskodoznim CT skenerom.
Bez podataka nema kvalitetnog planiranja
Epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Adrijana Vujović saopštila je da se, prema procjenama GLOBOCAN-a za 2024, u Crnoj Gori procjenjivalo 1.568 novih slučajeva malignih bolesti kod muškaraca i 859 smrtnih ishoda. Objasnila je da je rak pluća bio vodeći po procijenjenom broju novih slučajeva kod muškaraca, sa 292, zatim rak debelog crijeva sa 191 i rak prostate sa 172.
Radović je upozorio na potrebu unapređenja dijagnostike, navodeći da Klinički centar još nema PET skener, koji bi bio koristan u dijagnostici i praćenju određenih onkoloških pacijenata.
Posebno je insistirao na potrebi za pouzdanim registrima malignih bolesti, jer bez podataka o broju oboljelih, stadijumima u kojima se bolest otkriva i rezultatima liječenja nije moguće kvalitetno planirati zdravstvenu politiku.
“Bez tačnih podataka o tome koliko ljudi obolijeva, u kojim stadijumima i kakvi su rezultati liječenja”, kazao je Radović, ljekari koji odlučuju o liječenju pacijenata kreću se “u mraku”.
Predložio je da nadležne institucije, uz podršku Skupštine, izrade i sprovedu program kontrole raka prostate, koji bi obuhvatio edukaciju, rano otkrivanje, savremeno liječenje i palijativnu njegu tamo gdje je potrebna.
“Ova tema nije zdravstveno pitanje, ona je socijalno-ekonomsko pitanje”, poručio je Radović i naglasio da posljedice kasnog otkrivanja i liječenja bolesti pogađaju ne samo pacijente nego i njihove porodice i društvo u cjelini.
Muškarci ćute i trpe, na terapiju ih često dovode žene
Muškarci u Crnoj Gori rijetko samoinicijativno traže psihološku pomoć, a tradicionalna očekivanja da moraju biti snažni i ne pokazivati slabost često ih sprečavaju da otvoreno govore o problemima, ocijenili su na sjednici Odbora za rodnu ravnopravnost psiholozi Al Amar Kašić i Dragana Živković.
“Oni dođu na terapiju zato što ih je zamolila supruga, što ih je primorala djevojka, što ih je sestra prekumila ili što je majka zakazala unaprijed za njih”, kazao je Kašić.
Prema njegovom iskustvu, muškarci često dolaze kako bi bili bolji muževi, očevi ili sinovi, a gotovo nikada zbog sebe.
Živković je upozorila da se dječaci odmalena uče da trpe, kontrolišu osjećanja i ne pokazuju ranjivost, što kasnije može doprinijeti emocionalnoj iscrpljenosti, anksioznosti i depresiji.
“Zato muškarci kod nas traže pomoć tek onda kad dođe, što kažu, voda do poda”, kazala je Živković.
Ona je ocijenila da se odlazak psihologu ili psihoterapeutu često doživljava kao priznanje nemoći, zbog čega je potrebno mijenjati društvene obrasce koji muškarce odvraćaju od traženja pomoći.
Skriningom otkriveno šest karcinoma
Krsmanović je saopštila da je u okviru nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva kod muškaraca otkriveno je šest karcinoma i 64 premaligne lezije, saopštila je Krsmanović.
Prema podacima IJZ za 2025. i 2026, navela je, ciljna populacija obuhvata oko 40.000 muškaraca, a do 17. novembra pozvana je polovina njih. Od pozvanih, kazala je, na skrining se odazvalo 80 odsto.
Krsmanović je istakla da rezultati pokazuju značaj organizovanih preventivnih pregleda, jer omogućavaju otkrivanje promjena prije razvoja invazivne bolesti, kada su izgledi za uspješno liječenje znatno veći.
( Tina Popović )