Šćekić: Dječiji dodatak nije povećavan pet godina, država mora preuzeti odgovornost za položaj djece

Lider Pokreta narodnog povjerenja je, povodom 20. novembra, Međunarodnog dana djeteta, kazao da taj datum ne smije biti samo prilika za protokolarne čestitke, već i za preispitivanje odgovornosti države prema djeci i njihovim porodicama

353 pregleda0 komentar(a)
Dragoslav Šćekić, Foto: Boris Pejović

Lider Pokreta narodnog povjerenja Dragoslav Dado Šćekić poručio je da Vlada Crne Gore mora preuzeti odgovornost za položaj djece, upozoravajući na porast rizičnih ponašanja među mladima, izostanak povećanja dječijeg dodatka i kašnjenje u realizaciji projekata namijenjenih zaštiti djece.

On je, povodom 20. novembra, Međunarodnog dana djeteta, kazao da taj datum ne smije biti samo prilika za protokolarne čestitke, već i za preispitivanje odgovornosti države prema djeci i njihovim porodicama.

Šćekić, koji je bivši predsjednik Savjeta za prava djeteta, je ukazao na rezultate ESPAD istraživanja za Crnu Goru, koje je Institut za javno zdravlje predstavio u junu ove godine, a koji, kako je naveo, pokazuju zabrinjavajući porast rizičnih ponašanja među mladima uzrasta od 15 do 16 godina.

Prema podacima koje je iznio, procenat mladih koji su makar jednom u životu konzumirali kanabis porastao je sa 3,4 odsto u 2019. na 9,6 odsto, dok je upotreba ostalih ilegalnih droga povećana sa tri na 7,6 odsto.

"Crna Gora je sa 5,4 odsto učenika koji su probali kokain na drugom mjestu u Evropi, gdje je prosjek 2,3 odsto", naveo je Šćekić.

Dodao je da je upotreba elektronskih cigareta porasla za oko deset procentnih poena u odnosu na 2019. godinu, na gotovo 33 odsto, dok je alkohol probalo 73 odsto srednjoškolaca.

Šćekić je upozorio i na visoku zastupljenost maloljetničkog kockanja, navodeći da više od 75 odsto mladih koji učestvuju u igrama na sreću to čini putem interneta, dok je obuhvat školskim programima prevencije među najslabijima u Evropi.

Posebno je kritikovao kašnjenje u realizaciji projekta Barnahus, odnosno "Dječje kuće", namijenjene zaštiti djece koja su žrtve ili svjedoci nasilja.

"I pored saradnje države sa UNICEF-om u Crnoj Gori, Savjetom Evrope i Evropskom unijom, radovi još nijesu započeli. Djeca žrtve nasilja ne mogu čekati političku volju i administrativna opravdanja", poručio je Šćekić.

On je ukazao i na to da Crna Gora još nema novu Strategiju za ostvarivanje prava djeteta, iako je prethodna istekla 2023. godine, a njena evaluacija završena.

"Zašto Vlada ne donosi novi strateški dokument i ko snosi odgovornost za ovaj zastoj", upitao je Šćekić.

Kritikovao je i činjenicu da dječiji dodatak nije povećavan pet godina, uprkos rastu troškova života i sve težem finansijskom položaju porodica.

"Trideset eura nije dovoljno ni za užinu na školskom odmoru. To najbolje pokazuje koliko su djeca i porodica zaista visoko na listi prioriteta Vlade", ocijenio je Šćekić.

On je zatražio hitno povećanje i redovno usklađivanje dječijeg dodatka, početak realizacije projekta Barnahus, izradu i usvajanje nove Strategije za ostvarivanje prava djeteta, kao i veća ulaganja u dječije zdravlje, obrazovanje i zaštitu od nasilja.

"Državni aparat mora prestati da se krije iza obećanja i preuzeti odgovornost za stanje u kojem djeca odrastaju", poručio je Šćekić.

Dodao je da nije dovoljno govoriti o natalitetu, porodici i evropskim standardima ukoliko djeca nemaju adekvatnu zaštitu, podršku i jednake mogućnosti.