Velika Britanija i EU postigle sporazume o olakšavanju trgovine prehrambenim proizvodima i povećanju mobilnosti mladih
Deset godina nakon što je Velika Britanija glasala za izlazak iz bloka koji sada broji 27 članica, međusobne tenzije su splasnule, a obje strane prepoznale su potrebu za čvršćim savezništvom u trenutku kada se svjetski poredak mijenja pod uticajem ruske invazije na Ukrajinu, američkih carina, kineske dominacije u lancima snabdijevanja kritičnim mineralima i rata u Iranu, piše novinska agencija Rojters
Velika Britanija i Evropska unija (EU) postigle su danas, na samitu, sporazume o olakšavanju trgovine prehrambenim proizvodima i povećanju mobilnosti mladih, čime su unaprijedile međusobne odnose i otvorile prostor za šire razgovore o dugoročnom partnerstvu, prenosi novinska agencija Rojters.
Deset godina nakon što je Velika Britanija glasala za izlazak iz bloka koji sada broji 27 članica, međusobne tenzije su splasnule, a obje strane prepoznale su potrebu za čvršćim savezništvom u trenutku kada se svjetski poredak mijenja pod uticajem ruske invazije na Ukrajinu, američkih carina, kineske dominacije u lancima snabdijevanja kritičnim mineralima i rata u Iranu, piše Rojters.
"Britanija i Evropa dijele vrijednosti, interese i zajedničko geopolitičko okruženje. U sve opasnijem svijetu, zajedno smo jači", izjavio je britanski premijer Endi Bernam uoči samita, dodajući da će sporazumi pomoći u smanjenju troškova, obuzdavanju cijena i otvaranju novih mogućnosti za mlade.
Iz Bernamovog kabineta saopšteno je da su pregovori završeni i da su postignuti sporazumi o kontrolama prehrambenih proizvoda, mobilnosti mladih i sistemu trgovanja emisijama štetnih gasova, dok će razgovori o drugim pitanjima, poput školarina na univerzitetima, biti nastavljeni, navodi Rojters.
Bernam, kojeg je po dolasku dočekao gudački kvintet, ranije je izjavio da bi Velika Britanija trebalo da razmotri različite mogućnosti za buduće odnose sa EU, uključujući i ponovno članstvo u Uniji. U ponedjeljak je rekao da je "očigledna istina" da je Britanija Bregzitom izgubila više nego što je dobila.
Na samitu, dvije strane su paketom sporazuma pokušale da nadoknade manji dio tih gubitaka.
Najznačajniji sporazum omogućava prekograničnu trgovinu životinjama, biljkama i srodnim proizvodima, poput kobasica ili sjemena, bez sertifikata i kontrola koji su trenutno obavezni. Prema britanskim procjenama, to bi moglo da donese ekonomiji zemlje do 5,1 milijardu funti godišnje.
Dodatnim sporazumom biće povezani sistemi trgovanja emisijama Velike Britanije i EU, čime bi britanska i evropska roba, poput čelika, bila izuzeta od međusobnih prekograničnih naknada za emisije ugljenika.
Obje strane će takođe omogućiti mladima sa druge strane da rade ili studiraju na njihovoj teritoriji do tri godine, ali su razlike u stavovima po ovom pitanju izraženije. Velika Britanija, imajući u vidu da je imigracija bila jedan od faktora koji su uticali na glasanje za Bregzit, prvobitno je predložila da primi najviše 50.000 mladih, ali je pristala na 100.000, saopštile su diplomate EU.
Neslaganja oko univerzitetskih školarina
Uprkos postignutim sporazumima, neka sporna pitanja ostala su neriješena, prije svega troškovi studiranja na britanskim univerzitetima.
Dvije strane i dalje imaju različite stavove o školarinama. Države EU žele da njihovi studenti na britanskim univerzitetima plaćaju školarine po stopama koje važe za domaće studente, umjesto međunarodnih školarina, koje su obično četiri puta više.
Velika Britanija, međutim, radije bi ponudila samo "značajno umanjene" školarine, a cilj je da se ovo pitanje riješi u narednih šest mjeseci.
Iz Bernamovog kabineta saopšteno je da je sa EU dogovoren vremenski okvir za stupanje na snagu sporazuma o trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, mobilnosti mladih i trgovanju emisijama, koji će biti predstavljen u zajedničkom saopštenju. Pregovori o pitanjima poput školarina biće nastavljeni odvojeno.
Tu je i pitanje prihvatanja pravila EU od strane Velike Britanije, što je osjetljiva tema za protivnike članstva u Uniji.
Jedan od ključnih britanskih zahtjeva jeste da joj EU dodijeli poseban status u okviru pravila "Proizvedeno u Evropi" (Made in Europe), naročito kada je riječ o automobilima. EU je nagovijestila spremnost da to prihvati, ali samo pod uslovom da Britanija uskladi svoju politiku sa evropskim mjerama koje ograničavaju uvoz kineskih električnih vozila.
Nacrt zajedničkog saopštenja sadržao je različite formulacije britanske i evropske strane o stepenu međusobnog usklađivanja.
U konačno usaglašenom tekstu navodi se da će Britanija, u sektorima u kojima je dogovorena saradnja, "obezbijediti rezultate koji su u skladu sa relevantnim mjerama EU", kako bi se zaštitili ti sektori i spriječilo zaobilaženje pravila.
Čini se da se ova formulacija odnosi na francusko-njemački predlog prema kojem bi javna sredstva EU mogla da se koriste za kupovinu britanskih automobila, kroz javne nabavke ili subvencije, ukoliko Britanija pristane na dinamičko usklađivanje sa trgovinskim zaštitnim mjerama EU, piše Rojters.
( Ne.V. )