U bjelopoljskoj Gimnaziji predavanje o ulozi genetike u dijagnostici i personalizovanom liječenju

Veliko interesovanje za ovu aktuelnu naučnu temu potvrdila je prepuna učionica

205 pregleda0 komentar(a)
Foto: Jadranka Ćetković

U Gimnaziji "Miloje Dobrašinović" u Bijelom Polju održano je izuzetno zanimljivo i edukativno predavanje u okviru projekta STEM kluba koji je finansijski podržalo Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija Crne Gore na temu od hromozoma do gena kako genetika pomaže u dijagnostici i individualnom pristupu u liječenju.

Gost predavač bila prof. dr Svetlana Perović, profesorica Medicinskog i Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Veliko interesovanje za ovu aktuelnu naučnu temu potvrdila je prepuna učionica. Događaju su, pored učenika iz svih razreda bjelopoljske Gimnazije, prisustvovali direktorica škole Jeva Šćekić, pedagoškinja škole Ajsela Madžgalj, i profesori Tomislav Tomović ,Vesna Veličković, Nikola Simović, Božidar Šoškić Olivera Jenketić Šćekić i Marina Simović.

foto: Jadranka Ćetković

Prema riječima profesora biologije Tomislava Tomovića,tokom veoma dinamičnog i sadržajnog izlaganja, prof. dr Svetlana Perović je na jasan, slikovit i srednjoškolcima prilagođen način objasnila da su hromozomi i geni su osnovne jedinice nasljednog materijala,a promjene u njima nastaju usljed grešaka pri diobi ćelija,kopiranju DNK ili uticaja spoljašnjih faktora.

"Trajne promjene u redoslijedu ili količini nasljednog materijala (DNK) koje nastaju spontano ili pod uticajem različitih spoljnih faktora, poznatih kao mutageni", kazala je profesorica.

Poseban segment predavanja bio je posvećen promjenama koje se dešavaju na nivou samih hromozoma, takozvanim hromozomskim aberacijama.

Profesorica Perović je učenicima detaljno približila razliku između strukturnih i numeričkih promjena:

"Strukturne promjene na hromozomima nastaju usljed prekida hromozoma i pogrešnog spajanja njihovih dijelova, čime se mijenja raspored ili količina gena. Obuhvataju deleciju (gubitak dijela hromozoma), duplikaciju (udvostručavanje pojedinih segmenata), inverziju (obrtanje dijela hromozoma za 180 stepeni) i translokaciju (premještanje dijela jednog hromozoma na drugi, nehromologni hromozom)", ističe prof. dr Perović.

foto: Jadranka Ćetković

Numeričke promjene (promjene u broju hromozoma), kako napominje nastaju zbog nepravilnog razdvajanja hromozoma tokom ćelijske diobe, usljed čega ćelije dobijaju višak ili manjak hromozoma u odnosu na normalan broj od 46 kod čovjeka. “U ovu grubu spadaju aneuploidije (poput trizomija i monozomija) i poliploidije (uvećanje čitave garniture hromozoma)", zaključila je prof.dr Perović.

Kroz konkretne primjere iz savremene medicine i genetike, dr Perović je pokazala kako i najmanja promjena u strukturi gena ili hromozoma može poremetiti sintezu proteina i funkcionisanje organizma.

Učenici su imali priliku da saznaju više o nastanku monogenskih nasljednih bolesti kao što su cistična fibroza, hemofilija ili srpasta anemija, poznatih hromozomskih sindroma (poput Daunovog, Tarnerovog ili sindroma mačjeg plača), ali i o ulozi somatskih mutacija u razvoju malignih oboljenja.

Predavanje je proteklo u podsticajnoj atmosferi i ocjenjeno je kao veoma interesantno i korisno, kako za učenike koji planiraju da svoje školovanje nastave u oblasti medicine, biologije i prirodnih nauka, tako i za proširivanje opšte naučne kulture svih prisutnih. Ovaj susret predstavlja još jedan uspješan korak u povezivanju srednjoškolskog i univerzitetskog obrazovanja, te podsticanju mladih u Bijelom Polju na istraživački rad i ljubav prema nauci.