"Pa šta ako ima rupa? Most se nije srušio": Stanovnici Kijeva nijesu uznemireni zbog ruskih napada na mostove

Uporedo sa napadima na elektroenergetsku mrežu i sisteme grijanja i vodosnabdijevanja glavnog grada Ukrajine, Rusija od početka oktobra napada i mostove u Kijevu, pokušavajući da odsiječe centar grada na zapadu od novijeg, pretežno stambenog istočnog dijela, u kojem živi oko trećine stanovništva

1050 pregleda0 komentar(a)
Jedan od mostova u Kijevu, Foto: Reuters

Mikola očekuje da će svojim dotrajalim bež minibusom za prevoz putnika dnevno proći između 20 i 24 puta pored rupa na kolovozu oštećenog Sjevernog mosta u Kijevu, nastalih u ruskom napadu balističkom raketom u utorak, piše danas britanski list Gardijan.

Autobusi su sada jedina motorna vozila kojima je dozvoljen prelazak preko ovog inače prometnog mosta sa više saobraćajnih traka. Međutim, na putu ka centru grada moraju da zaobilaze oštećenja na asfaltu, koristeći jedinu prohodnu traku, piše Gardijan u tekstu na svom portalu.

FOTO: Reuters
FOTO: Reuters
FOTO: Reuters
FOTO: Reuters
FOTO: Reuters

"Pa šta ako ima rupa? Most se nije srušio. Treba ponešto znati o izgradnji mostova", kaže 65-godišnji Mikola za volanom polupunog minibusa, koji uz truckanje nastavlja vožnju ka zapadu.

Mikola vozi maršrutku, privatni jednospratni minibus, čiji su vozači u Kijevu gotovo legendarni po sposobnosti da istovremeno obavljaju više poslova: razgovaraju, puše i naplaćuju karte, dok voze što brže kako bi preoteli putnike konkurenciji.

Putnici plaćaju 25 grivni (50 centi) u gotovini, a obično jedan od njih neformalno preuzima zadatak da prikuplja novac i vraća kusur u ime vozača. Ispostavilo se da je taj posao pripao novinaru Gardijana, kako bi mogao da obavi intervju.

"Bilo bi veoma teško uništiti most. Za to bi bio potreban ogroman broj raketa, a ako bi ga pogodile jedna ili dvije, to ne bi bio smak svijeta“, nastavlja Mikola, iznoseći za volanom procjene koje su se, barem zasad, pokazale tačnim.

Do podneva su rupe na mostu prekrivene, možda kako se ne bi uznemiravali putnici koji pogledom prate rijeku Dnjepar ispod sebe.

Uporedo sa napadima na elektroenergetsku mrežu i sisteme grijanja i vodosnabdijevanja glavnog grada Ukrajine, Rusija od početka oktobra napada i mostove u Kijevu, pokušavajući da odsiječe centar grada na zapadu od novijeg, pretežno stambenog istočnog dijela, u kojem živi oko trećine stanovništva.

Moskva je ove sedmice još dva puta gađala mostove, najprije u utorak, ali je taj napad ostao u sjenci ukrajinskog djelimičnog uništenja drumskog dijela Kerčkog mosta koji vodi ka Krimu.

Mostovi su ponovo napadnuti tokom noći između četvrtka i petka, napade su obilježile snažne eksplozije, svega nekoliko sati nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin obećao "daleko bolniji" odgovor na rušenje projekta do kojeg mu je posebno stalo, navodi Gardijan.

Od petka je na Južnom mostu, drugom glavnom drumskom mostu u Kijevu, gradu koji se već suočava sa velikim saobraćajnim gužvama, saobraćaj motornih vozila bio dozvoljen samo u smjeru od istoka ka zapadu. Slično ograničenje uvedeno je i na novom Podilskom mostu, oštećenom rano u petak, dok je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko pozvao građane da izbjegavaju vožnju automobilima nakon noći u kojoj je poginulo šest osoba.

Sjeverni most i dalje je otvoren za javni prevoz, kao i za bicikliste, vozače trotineta i pješake spremne da se suoče sa vlažnim vremenom kasne jeseni i zanemare upozorenja na raketne napade i napade dronovima. Međutim, ispod mosta već su počeli zemljani radovi u okviru priprema za postavljanje plutajućeg pontonskog mosta, jednog od osam planiranih za slučaj najgoreg scenarija.

Dmitro Bespalov, stručnjak za planiranje saobraćaja sa Kijevskog nacionalnog univerziteta za građevinarstvo i arhitekturu, rekao je da je teško uništiti viseći most poput Sjevernog. Takvi mostovi imaju "čvrstu konstrukciju i velike mogućnosti za popravku", što znači da se oštećenja uglavnom mogu sanirati. Iako na kolovozu postoje rupe, noseće konstrukcije mosta zasad su ostale neoštećene, dodao je.

Vjeruje se da je Rusija balističkim raketama pokušavala da pogodi noseći pilon mosta, što zahtijeva izuzetno precizan napad koji je teško izvesti. Međutim, upravo to je Ukrajina uspjela da uradi u završnici složenog napada na drumski dio Kerčkog mosta, koji se urušio nakon što je krstareća raketa "Flamingo" pogodila njegov noseći luk.

Ipak, Bespalov je upozorio da je Kijev strateški ranjiv ukoliko Rusija počne da gađa mostove "desetinama ili stotinama" raketa, jer grad ni prije rata nije imao dovoljno mostova.

"Kijev je 2021. godine bio na trećem mjestu u Evropi po saobraćajnim gužvama, prema TomTomovom indeksu saobraćaja", rekao je on, navodeći da su ispred njega bili samo Istanbul i Moskva.

Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost korišćenja pontonskih mostova kao alternative. Njihova propusna moć znatno je manja: "Bilo bi potrebno 20 pontonskih mostova da bi se obezbijedila polovina sadašnjeg saobraćajnog kapaciteta", rekao je Bespalov. Osim toga, oni su mnogo ranjiviji na raketne napade i napade dronovima.

"Mislim da ne bi bilo moguće koristiti pontonske mostove tokom crvenog alarma, koji upozorava na raketnu opasnost, ili žutog alarma, koji označava opasnost od dronova", rekao je on, između ostalog i zbog rizika da vozila završe u vodi.

Na prvoj prometnoj autobuskoj stanici na istočnoj, lijevoj obali Dnjepra, Natalija (40) i Irina (39) nemaju ništa protiv prelaska preko Sjevernog mosta. Kažu da su odavno navikle na teškoće koje donosi rat.

"Najvažnije je izdržati prva 24 sata kod kuće nakon početnih neprijatnosti, a onda ćemo se prilagoditi", rekla je Natalija, koja radi u korisničkoj podršci.

Irina je dodala: "Ako počnemo da očajavamo, to je upravo ono što oni žele. Most može ponovo da se izgradi. Najvažnije je da u trenutku napada u blizini nema civila ni vojnika. To je samo beton, ništa više. Ili će ga popraviti ili će smisliti neko novo rješenje."

Takav stav karakterističan je za stanovnike koji su ostali u Kijevu i koji se već suočavaju sa višesatnim nestašicama struje i nedostatkom grijanja, dok najhladniji dio zime tek predstoji. Ljudi žele da rješavaju probleme kako se pojavljuju, umjesto da pretjerano brinu o onome što bi moglo da se dogodi. Ipak, to nije uvijek lako usljed svakodnevnih napada, uključujući i napad izveden usred dana u četvrtak, kada je dron eksplodirao u blizini holandske ambasade, piše Gardijan.

Oleksandr (42), građevinski radnik, čekao je da pređe most. "Ako mostovi budu uništeni, moraćemo da odemo", priznao je.

U tom slučaju, on i supruga preselili bi se u kuću njenih roditelja, na drugoj obali rijeke.

"Kupio sam im agregat, a imaju i sopstveni bunar. Iskopali smo ga tokom rata. Ranije su se grijali na gas, ali smo prešli na grijanje na drva. Pripremamo se", rekao je.