I Mamula upitna ako kiksaju na kopnu: Zašto Vlada ne pristaje na hrvatski predlog za razgraničenje
Podgorica spremna da se pitanje granice riješi pred međunarodnim sudom ili arbitražom, a prihvatljivo joj i da privremeni režim postane osnova za trajno rješenje. Vlada priprema predlog koji će dostaviti Zagrebu narednih dana... Crna Gora ne smije čekati da se u spornom prostoru stvore nove ekonomske i političke činjenice, pa da tek onda reaguje, upozorava stručnjak za međunarodne odnose i pomorsku politiku Samir Hadžić
Crnogorska Vlada ne pristaje na zahtjev Hrvatske da se prvo utvrdi granica na kopnu, a da se razgraničenje na moru ostavi za kasnije, jer strahuje da bi time mogla ugroziti svoje interese na ulazu u Bokokotorski zaliv, ali i prava na morsko dno i prirodna bogatstva u južnom Jadranu, saznaju “Vijesti”.
Podgorica je spremna da se pitanje granice riješi pred međunarodnim sudom ili arbitražom, a prihvatljivo joj je i da privremeni režim razgraničenja, uspostavljen 2002. godine, postane osnova za trajno rješenje.
Hrvatska insistira da se u kratkom roku riješi pitanje razgraničenja, uslovljavajući time zatvaranje poglavlja u pregovaračkom procesu Crne Gore sa EU. Zagreb je na sjednici Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER) u srijedu onemogućio zatvaranje Poglavlja 15 (Energetika), te ponovo “stavio rampu” na Poglavlje 14 (Saobraćajna politika). Hrvatska od decembra 2024. ne dozvoljava ni zatvaranje Poglavlja 31 (Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika) zbog bilateralnih sporova sa Crnom Gorom.
Hrvatska je u ponedjeljak dostavila Podgorici svoj predlog razgraničenja, nakon čega je ministar pravde Bojan Božović uputio pismo državnoj sekretarki Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Andreji Metelko Zgombić, u kom je poručio da Crna Gora ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granice.
Izvor “Vijesti” iz Vlade kaže da Crna Gora ne može prihvatiti odvojeno rješavanje kopnene i morske granice, jer bi nepovoljno utvrđivanje kopnene granice moglo imati dalekosežne posljedice po njenu poziciju u pregovorima o morskom razgraničenju.
“Hipotetički, čak i ostrvo Mamula može pripasti Hrvatskoj ako rješavanje na kopnu bude nepovoljno po Crnu Goru”, kazao je izvor.
Objašnjava da kopnena granica između Crne Gore i Hrvatske nikada nije do kraja precizno utvrđena, jer je područje Prevlake u vrijeme bivše Jugoslavije bilo vojna zona.
Prema njegovim riječima, Crna Gora strahuje i od mogućih jednostranih poteza Hrvatske, odnosno uspostavljanja režima koji bi mogli uticati ne samo na kontrolu ulaza u Bokokotorski zaliv, već i na razgraničenje epikontinentalnog pojasa koji bi se prostirao i dalje od Boke.
Epikontinentalni pojas je dio morskog dna i podzemlja nad kojim obalna država ima posebna prava na istraživanje i iskorišćavanje prirodnih bogatstava, prije svega nafte i prirodnog gasa.
Sagovornik ističe da je Crna Gora spremna da se spor riješi pred međunarodnim sudom ili arbitražom.
“Ne vidimo razlog zašto takvo rješenje ne bi odgovaralo Hrvatskoj, kao prijateljskoj, susjednoj i savezničkoj državi”, rekao je izvor.
Kako je dodao, zašto i da Privremeni protokol ne postane trajni, ako taj režim funkcioniše gotovo 24 godine.
Prema njegovim riječima, Vlada Crne Gore, u saradnji sa stručnjacima i nadležnim katastarskim službama, priprema sopstveni predlog razgraničenja sa Hrvatskom, koji će dostaviti Zagrebu narednih dana.
Hadžić: Crna Gora da brani svoje interese
Na posljedice prihvatanja hrvatskog predloga upozorava i stručnjak za međunarodne odnose i pomorsku politiku Samir Hadžić koji smatra da Crna Gora, umjesto da samo odgovara na zahtjeve Hrvatske u vezi sa razgraničenjem na moru, treba da preispita postojeći privremeni režim i predloži sopstveni model pomorske granice, koji bi uvažio geografski značaj ostrva Mamula i zaštitio njene teritorijalne, energetske i ekonomske interese.
On je “Vijestima” rekao da bi neriješeno razgraničenje moglo imati dalekosežne posljedice po pravo na istraživanje i korišćenje prirodnih bogatstava u južnom Jadranu, pozivajući se na svoj naučni rad u kojem predlaže drugačiju liniju razgraničenja između rta Oštra i zapadne tačke Mamule.
“Hrvatska ima pravo da zastupa svoje interese, ali Crna Gora ima potpuno isto pravo da brani svoje pomorske, teritorijalne i ekonomske interese. Nije prihvatljivo da se od Crne Gore očekuje da u evropskom procesu prihvati političke zahtjeve susjedne države, dok se istovremeno ne otvara ravnopravna rasprava o geografskim i pravnim osnovama konačnog pomorskog razgraničenja”, istakao je.
Smatra da je posebno problematično to što se privremeni režim iz 2002. godine i dalje nalazi u središtu političkih rasprava, iako konačna granica nije utvrđena.
Kako kaže, jedno od najvažnijih pitanja jeste privremeni pomorski režim uspostavljen 2002. godine, odnosno pravac od 206 stepeni na otvorenom moru.
“Taj pravac ne smije postati politički nedodirljiv samo zato što je godinama bio dio privremenog režima. Naprotiv, upravo sada treba postaviti pitanje da li takva geometrija dovoljno štiti prirodni položaj crnogorske obale i omogućava pravično razgraničenje”, poručio je.
Šta piše u protokolu iz 2002.
Protokolom o privremenom režimu na području Prevlake, koji su Hrvatska i tadašnja Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) potpisale 10. decembra 2002. godine, utvrđena je privremena podjela nadležnosti na kopnu i moru, do postizanja konačnog sporazuma o državnoj granici.
Prema članu 4 Protokola, Hrvatskoj je pripalo privremeno vršenje nadležnosti na kopnenom području jugozapadno od Konfina, dok je tadašnja SRJ dobila nadležnost nad područjem sjeverno od te tačke. Time je Hrvatska preuzela kontrolu nad kopnenim dijelom poluostrva Prevlaka, uključujući rt Oštro.
Na moru je uspostavljen poseban privremeni režim. Članom 6 Protokola predviđeno je da linija privremenog razgraničenja teritorijalnog mora počinje u tački udaljenoj tri kabla (pomorska mjera dužine), odnosno približno 555 metara, od rta Oštro, na pravcu koji povezuje rt Oštro i rt Veslo. Od te tačke linija se nastavlja prema otvorenom moru pod azimutom od 206 stepeni, odnosno u pravcu jug-jugozapad.
Azimut je ugao koji pokazuje pravac kretanja ili pružanja neke linije u odnosu na sjever. Mjeri se u stepenima, od 0 do 360, u smjeru kazaljke na satu.
Protokolom je definisana i posebna morska zona između područja Konfina i navedene tačke kod rta Oštro (na ulazu u Boku), u kojoj je uspostavljen režim zajedničkog nadzora i saradnje.
Radi sprečavanja nezakonitih aktivnosti i zaštite bezbjednosti, predviđene su zajedničke policijske patrole na plovilu, kao i zajedničke akcije traganja i spasavanja.
U toj zoni dozvoljen je sportski i rekreativni ribolov, uz propisane dozvole i ograničenja, dok su komercijalni ribolov i određene druge aktivnosti zabranjeni do drugačijeg dogovora dvije strane.
"Mamula mora biti uzeta u obzir"
Hadžić predlaže da se dosadašnji model sa azimutom od 206 stepeni uporedi sa novim modelom koji je razradio u naučnom radu.
Podsjeća da je središnja ideja njegovog rada uvođenje ostrva Mamula, odnosno njegove najzapadnije tačke, kao relevantne geografske tačke u konstrukciju nove linije pomorskog razgraničenja.
“Ovaj model ne predstavlja puko pomjeranje jedne linije na karti. On podrazumijeva drugačiji pristup geografskoj konstrukciji pomorske granice, uz ispitivanje pravnog efekta ostrva Mamula, položaja crnogorske obale i mogućeg sprečavanja njenog nepravičnog odsijecanja od prostora otvorenog mora”, objasnio je.
Prema njegovim riječima, Mamula se nalazi na izuzetno važnom geografskom položaju, na ulazu u Bokokotorski zaliv i njena prirodna, istorijska i savremena ekonomska svojstva moraju biti predmet ozbiljne međunarodno-pravne analize.
Podsjeća da član 121 Konvencije UN o pravu mora daje osnov za utvrđivanje pravnog statusa ostrva, ali je potrebno posebno dokazati da Mamula ispunjava kriterijume iz stava 3 tog člana, a zatim utvrditi kakav bi efekat mogla imati u konačnom razgraničenju.
“Ne tvrdim da međunarodno pravo automatski garantuje pun efekat Mamule. Tvrdim da Crna Gora ne smije unaprijed prihvatiti da ta geografska tačka nema značaj”, ističe Hadžić.
Podsjeća da se pitanje istraživanja nafte i gasa ponovo pojavljuje u kontekstu hrvatskog protivljenja zatvaranju energetskog poglavlja.
Hrvatska je Poglavlje 15 blokirala zbog pitanja istraživanja nafte i gasa u dijelu podmorja, odnosno zbog toga što dvije zemlje nijesu utvrdile granicu na moru, dok je za Poglavlje 14 ranije problematizovala kabotažu (prava prevoznika iz jedne države da obavljaju prevoz unutar druge) i vazdušne mape, koje takođe imaju veze s pitanjem granice.
Hadžić poručuje da Crna Gora mora izvući pouku iz prethodnih godina i ne smije čekati da se u spornom prostoru stvore nove ekonomske i političke činjenice, pa da tek onda reaguje.
“U mom naučnom radu posebno se razmatra geološka struktura označena kao ‘Južni Jadran 3’. Ovo pitanje zahtijeva ozbiljnu stručnu pažnju jer se pomorsko razgraničenje ne odnosi samo na morsku površinu, već i na prava nad epikontinentalnim pojasom, morskim dnom i njegovim podzemljem”, kazao je.
Kako je dodao, ako geološka istraživanja potvrde postojanje prekograničnog ležišta, nijedna država ne bi smjela jednostrano raspolagati njegovim resursima na način kojim bi ugrozila prava druge države.
Zato predlaže da se geološki položaj ove strukture posebno mapira i uporedi sa predloženom linijom Rt Oštro - Mamula. On iznosi i procjenu da bi primjena novog modela mogla povećati potencijalni gasni bilans Crne Gore za 35 do 40 odsto.
“Naglašavam da je riječ o procjeni iz mog istraživačkog rada, koju je potrebno dodatno potvrditi nezavisnom geološkom i ekonomskom analizom. Ali i sama mogućnost da konačno razgraničenje ima tako značajne posljedice po buduće energetske interese Crne Gore dovoljan je razlog da se ovo pitanje ne prepusti isključivo političkim pregovorima”, rekao je.
Plenković: O kojem se to pedlju radi?
Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je juče novinarima u Poreču da Hrvatska ne traži tuđu teritoriju, ali ne da svoju.
“Hrvatska nikada ne traži tuđu teritoriju, ali ne da svoje, i to naša vlada niti bilo ko drugi u Hrvatskoj neće dati. Naša se pozicija neće promijeniti, jasna je i čista”, rekao je Plenković, komentarišući izjavu ministra vanjskih poslova Crne Gore Ervina Ibrahimovića, prenio je N1.
Ibrahimović je u petak, odgovarajući na pitanja novinara u vezi sa razgraničenjem Crne Gore i Hrvatske, kazao da je riječ o pitanju koje postoji više od 30 godina i poručio da građani ne treba da budu zabrinuti zbog politike koju će Vlada voditi u tom procesu.
“Ni za jotu nećemo dati teritoriju Crne Gore. Nema toga cilja, nema toga benefita zbog kojeg će neko dati pedalj Crne Gore, čak i ako bi taj cilj bio Evropska unija (EU)”, poručio je Ibrahimović.
Plenković je rekao da ne može do kraja razabrati “o kojem se to pedlju radi”.
Vujanović: Spor riješiti pred međunarodnim sudom
Bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović rekao je juče da se treba obratiti međunarodnom sudu i na taj način riješiti granično pitanje sa Hrvatskom na Prevlaci.
Vujanović, koji je bio predsjednik Crne Gore od 2003. do 2018. godine, kazao je da je tokom mandata imao brojne susrete sa hrvatskim predsjednicima i premijerima, ali da nijedna strana Sporazum o privremenom režimu na Prevlaci nije doživljavala kao problem, već kao otvoreno pitanje koje treba riješiti prijateljskim dijalogom dvije susjedne države.
“Pošto ga do sada bilateralno nijesmo riješili, a realno nije bilo nikakve potrebe da se njegovo rješenje forsira jer nikada nijesmo imali u tom prostoru međudržavni incident, treba se obratiti međunarodnom sudu i u duhu dobrosusjedskih odnosa presudom tog suda trajno rješiti ovo granično pitanje. Ako se analizira praksa ovog suda, lako je konstatovati da je on sklon da dugotrajna privremena rješenja, koja su se decenijama bez incidenta primjenjivala, pretvori presudom u trajna”, kazao je Vujanović.
General avijacije u penziji i analitičar Blagoje Grahovac juče je “Pobjedi” rekao da Hrvatska ne može svoje zahtjeve zasnivati samo na pozivanju na katastarske evidencije, bez prethodnog utvrđivanja njihovog karaktera i istorijskog konteksta.
Napominje i da je u bivšoj Jugoslaviji postojalo više katastarskih evidencija, uključujući republičke i evidencije koje je vodila Jugoslovenska narodna armija (JNA). Zbog toga, kako kaže, treba odgovoriti na pitanje kojoj je evidenciji određena teritorija pripadala, ko je vodio i kakav je pravni značaj takvog podatka.
“U SFRJ je bilo sedam ravnopravnih katastara. Svaka republika imala je svoj. Zato se može postaviti pitanje čiji je to katastar i ko je vlasnik kojeg katastra. Hrvatska ne može samo pokazati katastarski podatak i time završiti raspravu o pravnom statusu Prevlake”, smatra Grahovac.
On navodi da se Crna Gora može pozvati na tvrdnju da je određena evidencija bila vojni katastar, a ne hrvatski državni katastar, objašnjavajući da Zagreb na osnovu vojnog, a ne hrvatskog katastra polaže pravo na kopneni dio Prevlake.
Andreja Metelko Zgombić rekla je u četvrtak u Briselu da su eksperti dviju zemalja, upoređujući katastarske podatke, “potvrdili da je riječ o bivšoj republičkoj granici”, ali da Zagreb očekuje da tu činjenicu potvrdi i Crna Gora.
Crna Gora i Hrvatska sporile su se ranije oko granice isključivog hrvatskog ekonomskog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, zbog neutvrđene granice na moru.
Iz Zagreba su 2014. tvrdili da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja koja nisu njena, već koja pripadaju Hrvatskoj, dok je Crna Gora 2015. Odjeljenju Ujedinjenih nacija (UN) za prekomorske poslove i pravo mora (DOALOS) uputila notu zbog toga što je Hrvatska raspisala tender za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u oblasti Prevlake.
Hrvatska je u oktobru ove godine dostavila članicama EU dokument sa osam zahtjeva koje Crna Gora treba da ispuni prije pristupanja Uniji, a koji se uglavnom odnose na neriješena pitanja iz ratova devedesetih godina.
Zagreb traži obeštećenje hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori...
Među zahtjevima su bili i očuvanje spomen-ploče u Morinju i promjena naziva gradskog bazena u Kotoru, koji je nosio ime proslavljenog vaterpoliste Zorana Gopčevića. Ti zahtjevi su ispunjeni.
Dva zahtjeva koja Hrvatska direktno povezuje s Poglavljem 31 odnose se na povratak školskog broda “Jadran” toj zemlji i razgraničenje. Zagreb smatra da mu brod pripada na osnovu sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije, dok Crna Gora osporava takav stav.
Krihbaum: Bilateralnim sporovima nije mjesto u pregovorima
Njemački ministar za Evropu Ginter Krihbaum poručio je da je Crna Gora praktično pred vratima EU, ali da se bilateralni sporovi između susjednih država i dalje unose u proces proširenja, iako im tamo nije mjesto.
“Znate da je Crna Gora praktično pred vratima Evropske unije. Svakako još postoje određena sporenja, jer se bilateralni sporovi između susjednih država stalno unose u pitanja proširenja, a njima tamo jednostavno nije mjesto, jer za rješavanje takvih pitanja postoje arbitražni postupci”, rekao je Krihbaum novinarima u četvrtak u Briselu, uoči sjednice Savjeta EU za opšte poslove.
Nemački kancelar Fridrih Merc poručio je 22. oktobra u Miločeru da je realno da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije 2028. godine i da otvorena pitanja sa Hrvatskom ne bi trebalo da budu prepreka njenom članstvu.
On je kazao da su rezerve koje Hrvatska ima prema daljem napretku Crne Gore ka EU premostive.
“Ne mislim da su one toliko suštinske da bi mogle da ometu članstvo Crne Gore u EU. U svakom slučaju, to su informacije kojima raspolažem, a potvrdila su ih oba premijera (Milojko Spajić i Andrej Plenković)”, rekao je Merc na konferenciji za novinare na kraju samita Berlinskog procesa.
( Biljana Matijašević )