Pregovori o klimi propali: Ovo je godina u kojoj su posljedice globalnog zagrijavanja najrazornije

Australija, koja je predvodila pregovore, i Turska, kao zemlja domaćin, predstavile su više nacrta teksta u pokušaju da pronađu kompromis između potreba država najugroženijih klimatskim promjenama i interesa zemalja čije ekonomije zavise od proizvodnje ili potrošnje fosilnih goriva

240 pregleda0 komentar(a)
Murat Kurum, Foto: Reuters

Pregovori Ujedinjenih nacija (UN) o klimi zapali su danas u haos, nakon što Turska i Australija, koje predsjedavaju konferencijom COP31, nijesu uspjele da obezbijede konsenzus o sporazumu kojim bi se unaprijedila borba protiv klimatskih promjena, pošto su Evropska unija (EU) i druge delegacije odbacile konačni nacrt, prenosi novinska agencija Rojters.

Nakon više od dvije sedmice pregovora, koji je trebalo da budu završeni u petak, ali su se produžili duboko u vikend, predsjednik COP31 Murat Kurum iz Turske saopštio je na završnoj plenarnoj sjednici da sporazum nije usvojen.

"Jasno je da u ovoj sali postoje strane koje se protive ovom tekstu. Konstatujemo da o ovom dokumentu ne postoji konsenzus. Zbog toga ove odluke nijesu usvojene", rekao je Kurum.

Pregovori su propali u godini u kojoj su najrazornije posljedice globalnog zagrijavanja, poput ekstremnih vrućina u Evropi i poplava izazvanih topljenjem glečera u Nepalu, ostale u sjenci ratova i nezadovoljstva javnosti zbog naglog rasta troškova života.

Posljednji veliki neuspjeh klimatskih pregovora UN dogodio se u Kopenhagenu 2009. godine, kada države nijesu uspjele da konsenzusom usvoje Kopenhaški sporazum, što je predstavljalo korak unazad za multilateralnu klimatsku diplomatiju.

Australija, koja je predvodila pregovore, i Turska, kao zemlja domaćin, predstavile su više nacrta teksta u pokušaju da pronađu kompromis između potreba država najugroženijih klimatskim promjenama i interesa zemalja čije ekonomije zavise od proizvodnje ili potrošnje fosilnih goriva.

U tekstu je prvi put priznato da je globalno zagrijavanje na putu da premaši granicu od 1,5 stepeni Celzijusa, koju su države nastojale da ne prekorače, uz poziv na brži razvoj tehnologija za uklanjanje ugljenika iz atmosfere kako bi se to prekoračenje dugoročno preokrenulo.

Međutim, pokušaj da se obezbijedi konsenzus nije uspio, a kritičari su ocijenili da tekst nije dovoljno ambiciozan, navodi Rojters u tekstu.

Proces COP predstavlja glavni mehanizam putem kojeg države usklađuju napore za suzbijanje globalnog zagrijavanja. Godišnja konferencija smatra se važnom prilikom da zemlje pokažu spremnost za zajedničko pronalaženje rješenja i finansiranje odgovora na brojne probleme izazvane rastom temperatura.

Iako predstavlja ozbiljan udarac nastojanjima da se pojača međunarodna akcija, neuspjeh u postizanju dogovora o političkoj deklaraciji u Antaliji ne poništava obaveze preuzete na prethodnim konferencijama, niti ukida tehničke i pravne okvire koji uređuju multilateralnu borbu protiv klimatskih promjena.