Vize, sankcije, pare: Kako EU planira da produži zabranu ruskim sportistima

Snažniji pravni okvir koji bi napravio Brisel pomogao bi mnogim zemljama koje žele da spriječe potpunu rehabilitaciju ruskih sportista i sportskih timova

162 pregleda0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Evropska unija izrađuje nove mjere da se ruski i bjeloruski sportisti spriječe da nastupaju pod nacionalnim zastavama i simbolima unutar bloka, pošto su međunarodna sportska tijela postepeno ublažavala zabrane uvedene zbog ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Razgovorima u Briselu dodatnu hitnost daje sportski kalendar, jer će u narednim mjesecima nekoliko međunarodnih događaja biti održano u zemljama EU. Šest evropskih zemalja čak je zaprijetilo bojkotom svjetskog prvenstva u hokeju na ledu naredne godine u Njemačkoj, ako Rusija bude igrala.

"Odbacujemo povratak ruskih nacionalnih timova na međunarodna hokejaška takmičenja", rekao je ranije ovog mjeseca predsjednik njemačkog hokejaškog saveza Frank Luc.

Kako smo došli dovde?

Ove godine desilo se nekoliko ključnih događaja koji bi mogli da rehabilituju sportiste iz Rusije i Bjelorusije.

Prva je bila odluka Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) da tokom ljeta privremeno ukine suspenziju Olimpijskog komiteta Rusije (OKR), što bi moglo dovesti do toga da sportisti predstavljaju Rusiju na Ljetnjim olimpijskim igrama 2028. u Los Anđelesu, umjesto da nastupaju kao neutralni.

Ista odluka doneta je u proljeće za sportiste iz Bjelorusije, koja je takođe obuhvaćena zabranama pošto je 2022. poslužila kao polazna tačka za ruske tenkove.

To je navelo neke sportske saveze da ponovo prihvate sportiste iz te dvije zemlje da se takmiče pod nacionalnim bojama i himnama. To je, zauzvrat, primoralo neke evropske i druge zapadne države da preuzmu stvari u svoje ruke, naročito kada je riječ o sportskim događajima na njihovom tlu.

Tek prije nekoliko sedmica Finska je objavila da će ograničiti kratkoročne radne vize za ruske sportiste i sportske radnike. Švedska aktivno razmatra da ruskim sportistima zabrani dolazak u grad Falun na Svjetsko nordijsko skijaško prvenstvo u februaru, a Estonija je već odlučila isto za juniorsko prvenstvo koje se održava u toj baltičkoj državi u januaru.

Za isti mjesec Češka je zabranila ruskim sportistima ulazak i učešće na svjetskom prvenstvu u hokeju na ledu za žene do 18 godina.

"Postoje vladine direktive, vladina saopštenja, kojima se de facto zabranjuje izdavanje viza koje bi ruskim sportistima omogućile učešće na prvenstvu", rekao je 18. novembra češki ministar unutrašnjih poslova Ljubomir Metnar.

Tek treba da se vidi šta će biti sa seniorskim muškim hokejaškim turnirom koji Njemačka organizuje u maju naredne godine, pošto je nekoliko ključnih evropskih zemalja saopštilo da odbija da igra protiv ruske reprezentacije.

Glavni sponzor, češka automobilska kompanija Škoda (u vlasništvu njemačkog Folksvagena), zaprijetila je da će povući finansiranje ako Rusija bude učestvovala.

Problem sa svim tim je što se sve to radi od slučaja do slučaja na nacionalnom nivou, pa je nekoliko članica EU tražilo je od Brisela koherentniji odgovor na nivou cijele Unije.

To se smatra neophodnim budući da neke od njih rizikuju da izgube pravo da u budućnosti organizuju razna sportska takmičenja. Snažniji pravni okvir koji bi napravio Brisel pomogao bi mnogim zemljama koje žele da spriječe potpunu rehabilitaciju ruskih sportista i sportskih timova.

Taj odgovor sada dobija oblik i obuhvata tri pravca rada: vizna pravila, sankcije i finansiranje.

Vize

Što se viza tiče, važno je napomenuti da je to uglavnom odgovornost svake prijestonice članice EU. Brisel je izdao vizne smjernice za ruske državljane važeće u cijeloj EU, ali one za sada ne sadrže konkretne formulacije koje se izričito odnose na sportiste.

To bi se moglo promijeniti u narednim sedmicama, budući da Evropska komisija razmatra svoje smjernice. Međutim, to su samo smjernice i nisu obavezujuće.

Zasad zemlje Baltika i Skandinavije uskraćuju ulazak na osnovu pravila prema kojima se vize mogu izdavati samo za neophodna putovanja za kategoriju ruskih državljana kao što su predstavnici opozicije, ljudima kojima je potrebna zaštita i za specifične medicinske potrebe i liječenja. Sportisti teško mogu da se uklope u te kategorije.

Drugi pravni put je primjena Viznog kodeksa EU, koji propisuje da vizu treba odbiti, a ulazak uskratiti ako se podnosilac zahtjeva smatra "prijetnjom po međunarodne odnose bilo koje države članice".

Vizni kodeks EU obavezujući je za sve članice bloka i početkom naredne godine biće predložena i njegova izmjena. Međutim, za izmjenu je potrebna kvalifikovana većina država članica i ta rasprava neće biti završena dovoljno brzo da bi se riješila pitanja sportskih događaja koji se održavaju ove zime.

Takođe je nejasno da li će se mjera izmijeniti tako da izričito zabrani sportistima da predstavljaju zemlju koja vodi agresorski rat, ili će i dalje biti opštija i stoga otvorena za pravna tumačenja.

Sankcije

Zatim su tu i sankcije. Mogućnost uvođenja zabrane viza i zamrzavanja imovine ruskim i bjeloruskim sportistima postoji. Međutim, pravila zahtijevaju dokaz da su njihovi postupci na neki način doprinijeli "podrivanju teritorijalnog integriteta Ukrajine" ili da su bili aktivni u destabilizaciji EU putem hibridnih prijetnji.

Za sve to može biti teško pronaći dokaze, a u Briselu postoji nevoljnost da se kažnjavaju sportisti, jer je fokus u velikoj mjeri na političarima i drugim donosiocima odluka.

Ono što EU razmatra, a što bi moglo biti uključeno u novi paket sankcija Unije koji će ove sedmice biti upućen članicama, jesu sektorske sankcije za ruske i bjeloruske sportiste koji nastupaju s nacionalnim simbolima, a ne samo pojedinačno stavljanje na crne liste.

To bi značilo neku vrstu opšte zabrane, sličnu onoj koju je EU već uvela na druge ruske djelatnosti kao što su transportne usluge, inženjerstvo, pa čak i pristup ruskim medijima.

Problem je, međutim, jednoglasnost. Hoće li se svih 27 članica zaista uskoro složiti oko takvog poteza?

Novac

Na kraju tu je i finansiranje, posebno kroz program Erasmus+ Sport, program EU koji finansira evropske sportske organizacije i saveze, često na lokalnom nivou. S godišnjim budžetom od otprilike 80 miliona eura obično dodjeljuje grantove do 1,5 miliona eura. Iako ne zvuči kao mnogo, to može biti ključna podrška za manje sportove, klubove i opštine koje grade ili održavaju objekte.

Smjernice za Erasmus+ nedavno je ažurirala Evropska komisija.

Tekst sada navodi da međunarodna sportska upravna tijela koja "odobravaju ruskim sportistima da se takmiče na sportskim događajima pod punim nacionalnim predstavljanjem, uključujući upotrebu nacionalne zastave, himne i drugih simbola", kao i entiteti koji organizuju takve događaje kada do toga dođe, više ne mogu dobijati ta sredstva.

Prema dokumentu, to je učinjeno "kako bi se izbjeglo davanje legitimiteta ili reputacione koristi putem sporta Rusiji koja je odgovorna za agresorski rat protiv Ukrajine, i kako bi se osiguralo da cilj aktivnosti promovisanja integriteta i vrijednosti u sportu ne bude ugrožen".