Potrebni dodatni napori da se sprovede reforma

Ministar pravde, Zoran Pažin, rekao da ulazak u Evropsku uniju (EU) nije samo stvar Vlade nego čitavog društva i zato je učešće civilnog sektora u reformi pravosuđa od dragocjenog značaja

127 pregleda3 komentar(a)
Zlatko Vujović, Foto: Printscreen
24.04.2017. 18:17h

Reformom pravosuđa u Crnoj Gori skraćeni su sudski postupak i broj zaostalih predmeta, ali su potrebni dodatni napori za postizanje svih ciljeva, ocijenjeno je na konferenciji o reforma pravosuđa.

Na konferenciji "Reforma pravosuđa u Crnoj Gori – ostavreni rezultati”, predstavljen je Izvještaj o reformi, koji su pripremile nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Ministar pravde, Zoran Pažin, rekao da ulazak u Evropsku uniju (EU) nije samo stvar Vlade nego čitavog društva i zato je učešće civilnog sektora u reformi pravosuđa od dragocjenog značaja.

On je ocijenio da je crnogorsko pravosuđe, prije svih sudovi, postiglo rezultat, koji je komparativno gledajući, čak i ispred nekih starih članica EU, posebno u dijelu koji se odnosi na blagovremenost postupanja, odnosno standard razumnog roka suđenja kao jednog od važnih atributa pravičnosti.

Prema njegovim riječima, na zavidnom nivou je trajanje suđenja, kao i vrijeme potrebno za izradu sudskih odluka.

“Ukupan broj zaostalih predmeta je smanjen na jedna prihvatljiv nivo”, ocijenio je Pažin.

On je istakao da ima prostora za unapređenje, a da posebno vidi napredaka u dijelu koji se odosi na obrazloženja sudskih odluka.

Pažin je dodao da je veliki problem u sudovima i tužilaštvu zastrijevanje velikog broja predmeta.

“Treba jasno adresirati odgovornost za to, adresirati predmete i ukoliko se pokaže da su odgovorni sudije ili tužioci, sankcionisati ih”, poručio je Pažin.

Predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, rekla je da je taj sud u desetgodišnjem periodu reforme posvećen jačanju nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa, predat vladavini prava i unapređenju posvećenosti ljudskh prava i sloboda.

Ona je ocijenila da se crnogorsko sudstvo uspješno izborilo sa reformsikim procesom.

“Sudstvo je iznijelo značajan korpus reforme i to u pogledu spajanja dva privredna suda u jedan sa sjedištem u Podgorici, uspostavljenje centralizovane nadležnosti za suđenje u slučajevima organizovanog kriminala i korupcije u specijalizovanom odjeljenju u Podgorici, reforme prekršanog sistema, skraćivanje dužine trajanje postupaka u sudovima i smanjenje broja zaostalih predmeta”, navela je Medenica.

Zadati ciljevi su, kako je rekla, ostvareni u svijetlu punog poštovanje ljudskih prava i sloboda, kao i principa koji se tiču podizanje nivoa transparentnosti, suđenja u razumnom roku i jačanje povjerenja građana u kompletno pravosuđe.

Medenica je rekla da je napredak u reformi provosuđa nesumnjiv i primjetan, ali da je potrebno uložiti dodatne uložiti napore kako bi zajedničkim snagama sproveli reformske aktivnosti do kraja.

Šef Delegacije EU u Podgorici, Aivo Orav, rekao je da EU pridaje veliku važnost reformi pravosuđa i pruža značajnu finansijsku i tehničku podršku u toj oblasti.

"Reforma pravosuđa je među ključnim prioritetima u okviru vladavine prava i potpada pod temeljna pitanja u procesu pristupanja. Napredak u ovim temeljnim oblastima određuje sveukupni tok pregovora", ukazao je Orav.

On je istakao da će nezavisno i efikasno sudstvo, što je krajnji cilj reforme, omogućiti građanima Crne Gore da uživaju jednak pristup pravdi.

"Što se tiče EU, uspješna reforma pravosuđa će biti signal da je Crna Gora u stanju da pruži kvalitetan pristup pravdi svim evropskim građanima", naglasio je Orav

On je poručio da će uspjeh reforme pravosuđa donijeti jasne benefite za državu i sve građane. „I EU će naravno nastaviti da pomaže Crnoj Gori u ovom procesu."

Državni tužilac u Državnom tužilaštvu, Veselin Vučković, rekao je da su držaavni tužioci u punoj mjeri podvećeni sprovođenju strategije reformi pravosuđa i akivonog plana za njeno sproveođenje i akcionih planova za poglavlja 23 i 24, svim svojim adinistrativnim i materijenim kapacitetima.

On je naveo da se rad Državnog tužilštva najslikovitije mjeri kroz kvalitet tužilačkih odluka, ažurnost prethodne baze krivičnog postupka, izgrađenost kapaciteta i trajnom edukacijom tužilačkog kadra.

“Optužnice su potrvđene u preko 97 odsto slučajeva, a u postupku prethodnog ispitivanja optužnih predloga stotionu odsto, u pogledu ažurnosti istraga u slučajevima najtežih oblika teških krivilnih djela, korupcije i organizovanog kriminala, traju do pet mjeseci”, naveo je Vukčević.

Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, podsjetila je da reforma pravosuđa u Crnoj Gori traje od 2000. godine, a da su ciljevi od početka isti i da se tiču nezavisnosti, profesionalnosti, odgovornosti i efikasnosti.

“Iako su se od tada desile mnoge promjene, ovi ciljevi još nijesu ostvareni”, navela je Gorjanc Prelević.

Ona je kazala da njihov izvještaj preispituje i osporava većinu zaključaka o zatvaranju realizovanih mjera i sadrži 180 preporuka o mjerama koje treba preduzeti da bi se reforma prosuđa “izvukla na telenu granu , koja može da donese zdrave plodove”

“Iako Vlada tvrdi da se reforma uspješno privodi kraju, stanje u praksi je sudeći po Izvještaju drugačije i zahtijeva hitno i temeljno preispitivanje ostavrenih efekata na postavljene ciljeve”, ocijenila je Gorjanc Prelević.

Ona je rekla da je u Izvještaju ocijenjeno da problem zastarijevanja predmeta kod gradana može da ukaže da posoji korupcija u tužilaštvu i sudu i da navde na mišljenje da je u pitanju neažuran rad.

Poručuje se, kako je rekla, da je potrebno više koristiti praksu Evropskog suda za ljudska prava.

“U postupku ocjenjivanja sudija i tužilaca treba uzeti u obzir prasku Suda za ljudska prava u kojima bi se postupanje sudija ili tužilaca kritikovalo, kako bi se oni dodatno motivisali da prate prasku tog suda i da je primjenjuju”, pojasnila je Gorjanc Prelević.

Predsjednika Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović, rekao je da je reforma pravsuđa koplksan proces, ali da je i pored naslijđenih problema napredak više nego vidljiv.

“Postoje brojni problemi u pravosuđu koji narušavaju očekivane rezultate, a napredak je često ograničen nedostacima u pravnom okviru koji rezultiriju, kao u slučaju javnih izvšitelja, urušavanju cijelog novouvedenog instituta”, smatra Vujović.

On je rekao da je Izvješaj pokazao da racionalizacija sudova treba da bude striktnija i da rezultira smanjenjem broja sudova.

“Konkretno, na određene sudove treba strožije primijeniti ovaj kriterijum. Pored guste mreže sudova mi se suočavamo i sa velikim brojem sudova”, naveo je Vujović, dodajući da je potrebno povećati broj savjetnika sudija kako bi njihov rad bio efikasniji.

Vujović je kazao da je potrebno unapređenje infrastraukture pravosudnih objekata i učiniti ih pristupačnim za posebne kategorije građana.

Izvještaj je pokazao da su novi instituti koji su uvršteni u pravosuđe - javni izvršitelji i notari uvedeni sa namjerom da bi se rasteretili sudovi.

“Tačno je da je do ratrećenja u jednoj mjeri došlo, makar u prvom talasu”, dodao je Vujović.