CDT: Otvorenost još nije politika države

S druge strane, ministarstva u Crnoj Gori, zadovoljavaju 66 odsto kriterijuma otvorenosti

125 pregleda0 komentar(a)
CDT, Dragan Koprivica, Milena Gvozdenović, Foto: Facebook
30.03.2017. 10:45h

Otvorenost izvršne vlasti u Crnoj Gori najbolje je rangirana u regionu, ali je to i dalje pitanje ličnog stava ili dobre volje prvog menadžera institucije ili njegovog tima, a ne politike države, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

CDT je, da bi utvrdili u kojoj mjeri građani Zapadnog Balkana dobijaju pravovremene i razumljive informacije od institucija, sa partnerima iz mreže organizacija Action SEE, razvio Regionalni indeks otvorenosti izvršne vlasti.

U okviru tog Indeksa, kroz oko 80 kriterijuma mjerena je i analizirana otvorenost 274 institucija izvršne vlasti i prikupljeno više od 15 hiljada podataka o institucijama.

Istraživanje je sprovedeno u periodu od oktobra do kraja decembra 2016, a na osnovu rezultata je urađen set preporuka i smjernica za poboljšanje otvorenosti institucija.

Kako je ocijenjeno na konferenciji za novinare, otvorenost izvršnih vlasti u zemljama Zapadnog Balkana nije na zadovoljavajućem nivou i zavisi isključivo od dobre volje aktuelnih vlasti, a ne od jasnih unutrašnjih politika.

Kad je u pitanju Crna Gora, istraživanje je pokazalo da je otvorenost izvršne vlasti u državi najbolje rangirana u regionu i ukupno zadovoljava 66 odsto pokazatelja uspjeha.

Vlada je, kako je poručeno iz CDT-a, kroz pregovore sa Evropskom unijom, Partnerstvo otvorenih Vlada i ostale aktivnosti počela kreiranje politike otvorenosti, čemu su doprinijele i brojne inicijative NVO sektora i Vlada izbornog povjerenja.

Ipak, ocijenjeno je, nedostaje joj strateško planiranje i promocija otvorenosti koja, ravnopravno sa ostalim politikama izvršne vlasti, mora dobiti pripadajuće mjesto.

„Promocija otvorenosti u Crnoj Gori se gotovo i ne dešava, a postoje organi koji bez ikakvih posljedica ne poštuju zakonske obaveze na ovom polju, ali ni principe i prakse dobrog upravljanja. Pitanje otvorenosti u Crnoj Gori je i dalje pitanje ličnog stava ili dobre volje prvog menadžera institucije ili njegovog tima, a ne jasne politike države“, navode iz CDT-a.

Zato, kako smatraju, izvršna vlast u Crnoj Gori mora da pripremi i usvoji Strategiju razvoja i promocije otvorenosti do jeseni ove godine, i da sprovede prvi akcioni plan u 2018. godini.

Kada je u pitanju otvorenost Vlade Crne Gore – ona zadovoljava 82 odsto kriterijuma, ali time u potpunosti ne zadovoljava potrebu za otvorenošću na ovom nivou razvoja društva.

Tako, na primjer, rekli su iz CDT-a, transparentnost sjednica Vlade mora biti dodatno unaprijeđena, jer iako su materijali dostupni na sajtu, javnost u ovom trenutku nema uvid u tok ili makar ključne momente rasprave na sjednicama.

Takođe, ni budžetska transparentnost nije potpuna, jer se ne objavljuje konačni tekst Zakona o budžetu, niti se priprema budžet za građane.

Na sajtu nema plana nabavki za posljednje dvije godine, ali postoje planovi za 2013. i 2014, što će reći da je, poručili su iz CDT-a, praksa objavljivanja obustavljena.

S druge strane, ministarstva u Crnoj Gori, zadovoljavaju 66 odsto kriterijuma otvorenosti.

„Ovaj skromni rezultat je najbolji u okruženju i dodatno svjedoči o niskom nivou otvorenosti ministarstava u zemljama regiona. Najbolje rangirano ministarstvo ispunjava 81 odsto kriterijuma, a najgore skoro pola manje – 43 odsto. Ovo mjerenje nije obuhvatilo novoformirana ministarstva“, rekli su iz CDT-a.

Informacije na veb stranicama ministarstava nijesu sistematizovane, rubrike su, kako je ocijenjeno, neažurne ili prazne.

Iz CDT-a je saopšteno da većina ministarstava krši Zakon o slobodnom pristupu informacijama, a da skoro 70 odsto ne koristi online mogućnosti za uključivanje građana u javnim raspravama.

Samo 12 odsto njih je objavilo budžete za prethodne tri godine.

„Situacija kod organa državne uprave je veoma loša. Ove institucije zadovoljavaju samo polovinu kriterijuma otvorenosti. Organi uprave redovno krše Zakon o slobodnom pristup informacijama, a gotovo 90 odsto njih nema objavljene budžete. Takođe, većina ne objavljuje ni informacije o javnim nabavkama“, poručuju iz CDT-a.

Kako ocjenjuju, otvorenost institucija je ključni uslov demokratije, jer omogućava građanima da dobiju informacije i znanje koje im je potrebno da bi mogli da kontrolišu vlast.

„Međutim, u zemljama regiona otvorenost je za sada zbir različitih pravilnika ili obaveza, a ne pristup koji vlade aktivno promovišu. Kako su zemlje regiona u različitim fazama odnosa sa EU, koncept otvorenih vlada je nametnut u procesu integracija ili je uveden da bi se ispratili novi trendovi i poboljšao međunarodni ugled države“, kazali su iz CDT-a.

Takav pristup je, kako je saopšteno, doveo do toga da se zapostavlja suštinska potreba društva da se ove vrijednosti primjenjuju i promoviše kako bi imale pozitivan uticaj na građane i društvo.

„Takođe, doveo je i do problema u primjeni pravila transparentnosti i odgovornosti, posebno na nižim nivoima javne administracije, gdje se ne prepoznaje društvena važnost ovih pristupa već se to shvata kao neprijatna obaveza nametnuta zbog međunarodnih zahtjeva“, rekli su iz CDT-a.

Istraživanje je pokazalo da je sprovođenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama slaba tačka u svim zemljama i ne daje zadovoljavajuće rezultate, najprije zbog toga što institucije koje ga sprovode nijesu nezavisne i nemaju dovoljno kapaciteta.

„Pored klasičnih metoda komunikacije izvršna vlast mora koristiti i savremenije načine komunikacije sa građanima. Takođe, izvršne vlasti u regionu ne objavljuju sve finansijske informacije i dokumenta, niti građanima objašnjavaju kako je novac potrošen“, saopštili su iz CDT-a.

Na zvaničnim sajtovima izvršnih vlasti, kako se navodi, ne objavljuju sve informacija o javnim nabavkama.

„Istraživanje je pokazalo da Vlade u regionu nemaju jedinstvene metode i procedure za kvalitetnu kontrolu njihovih politika, niti razvijene pokazatelje uspjeha kojim bi mjerili koliko su te politike učinkovite“, poručeno je iz CDT-a.