Baković: Nasilje nad djecom najprisutnije u porodici i ostaje u krugu porodice

Problem nasilja nad djecom najprisutniji je u okviru porodice, a tradicionalno shvatanje porodičnih odnosa u crnogorskom društvu doprinosi da se ono nedovoljno prijavljuje, saopšteno je na konferenciji koju su u Podgorici organizovali Vlada i UNICEF.

Konferencija "Zaustavimo nasilje nad djecom“ organizovana je okviru globalne kampanje o zaštiti djece od nasilja kojoj se Crna Gora pridružila u julu prošle godine.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković, kazao je da je na osnovu njihovog rada sa djecom i njihovog obraćanja, evidentno da je problem nasilja nad djecom prisutan u crnogorskom društvu, a posebno nasilja u porodici, u školama i vršnjačkog nasilja.

„Naša su zapažanja da je ovo nasilje najprisutnije u okviru porodice. U većini djeca su žrtve – svjedoci nasilja. Tradicionalno svatanje porodice i porodičnih odnosa doprinosi da se ovo nasilje nedovoljno prijavljuje, odnosno da ostaje u krugu porodice“, naveo je Baković.

On je istakao da postojeći sistem evidencija o slučajevima nasilja, preduzetim mjerama i konačnom ishodu postupanja nije zadovoljavajući, i da nedostaje jedinstvena evidencija.

„Evidencije koje vodi centri za socijalni rad, Uprava policije, Državno tužilaštvo i sudovi nijesu komplementarne, tako da još nemamo jasnu sliku o rasprostranjenosti ove pojave u crnogoskom društvu. Naše postupanje po pritužbama i druga saznanja ukazu nam da međuinstituciona saradnja na planu suzbijanja nasilja u porodici nije zadovoljavajuća“, kazao je Baković.

Kako je naveo, prema podacima Sudskog savjeta, sudovi u Crnoj Gori su imali u radu u 2015.godini 228, a u prošloj 249 predmeta zbog krivičnog djela nasilje u porodici i porodičnoj zajednici.

„U 2015. godini donijeto je 128, a u 2016.godini 167 osuđujućih presuda“, kazao je Baković.

Prema njegovim riječima, da bi se stalo na put nasilju u porodici, a time i nasilju nad djecom, moraju se značajnije pojačati mjere za zaustavljanje nasilja, u prvom redu efikasnim istražvanjem svakog prijavljenog slučaja i adekvatnom kaznenom politikom.

Institucija zaštitnika je, kako je naveo, postupajući po pritužbama i kroz aktivnosti kojesu podrazumijevale neposredan rad sa učenicima osnovnih škola, zapazila sve aktuelniji problem vršnjačkog nasilja.

„Prisutnost vršnjačkog nasilja i sve više pritužbi učenika na nasilje koje se dešava u školi, školskom okruženju i lokalnoj sredini, upućuje na zaključak da je pojava nasilja među ili nad djecom u porastu, ili su možda djeca slobodnija da govore o tome i prijavljuju nasilje“, dodao je Baković.

Ministri čiji su resori učestvovali u izradi Strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja 2017 - 2021. godine, poručili su Vlada je spremna i odlučna da se suprotstavi nasilju nad djecom, kao jednom od najnegativnijih fenomena u društvu.

Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, kazao je da su specifični ciljevi strategije definisani tako da u naredne četiri godine usmjeravaju resurse države ka jačanju sistema zaštite, u skladu sa Konvencijom o pravima djeteta i drugim međunarodnim dokumentima kojima se reguliše ta oblast.

On je kazao da će resor na čijem je čelu koordinirati procesom izrade analize zakonskog okvira o nasilju nad djecom, kako bi se identifikovale potrebe izmjena i donošenja novih zakonskih rješenja koja će regulisati oblast.

„U saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i partnerima, Ministarstvo rada i socijalnog staranja učestvovaće u kreiranju i funkcionisanju nacionalne dječje kuće za djecu žrtve nasilja, u kojoj će se razviti posebni programi za djecu-žrtve“, rekao je Purišić.

Kako je pojasnio, u dječjoj kući će se obavljati forenzički razgovori sa djecom koja su bila izložena seksualnom i fizičkom zlostavljanju ili nasilju u porodici, obavljaće se medicinski pregledi, procjena traume i kratkoročni tretman.

Ministar pravde Zoran Pažin podsjetio je da Vlada još nije usvojila strategiju ali se, kako je naveo, na njoj predano radi.

On je kazao da je potrebno uspostaviti i registar osoba osuđenih za krivična djela protiv polne slobode počinjena nad djecom.

„Koristim priliku da sugerišem da je rok, koji je predviđen strategijom, 2021. godina, nep neprimjereno dug, i mislim da to treba uraditi u kraćem periodu“, kazao je Pažin.

On smatra da treba povesti računa o informisanosti djece i njihovih zastupnikla o pravima djeteta i dostupnim uslugama podrške u okviru pravosudnog sistema.

„Neophodno je povezivanje i umrežavanje baza podataka svih relevantnih ministarstava u dijelu koji se bavi nasiljem nad djecom“, kazao je Pažin.

Ministar zdravlja, Kenan Hrapović, kazao je da je zdravlje djece najveći kapital društva i pretpostavka održivog razvoja.

„Traumatična iskustva proživljena u djetinjstvu ostavljaju ožiljke, i ta biološka sjećanja slabe fiziološki sistem čovjeka“, rekao je Hrapović.

Prema njegovim riječima, kada je dijete povrijeđeno emotivno i psihički, odrasta uz rizik da poprimi sve karakteristike ponašanja onih koji su do toga doveli.

„Doprinoseći da se održi i opstane ciklus zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja, prenoseći se sa generacije na generaciju“, dodao je Hrapović.

On je kazao da zlostavljanje i zanemarivanje djece nije samo javno-zdravstveni problem, već i pravno i pitanje ljudskih prava, pitanje bezbjednosti, problem kojim treba da se bave svi sektori i ukupno društvo.

„Nasilje se može i mora spriječiti, jer mi dugujemo djeci život bez nasilja i straha“, poručio je Hrapović.

Ministar prosvjete, Damir Šehović, kazao je da je škola mjesto gdje se ukršta opšta društvena klima i manifestuju porodične vrijednosti.

On je podsjetio da je Ministarstvo, u saradnji sa UNICEF-om, školske 2005/2006. godine počelo projekat Škola bez nasilja, koji je namijenjen učenicima, nastavnom i nenastavnom osoblju, roditeljima i cjelokupnoj zajednici, sa ciljem da spriječi nasilje među školskom djecom.

„Važno je da svi uposleni u školama umiju da prepoznaju pokazatelje nasilja – fizičkog, psihološkog, seksualnog, vršnjačkog, ali i finansijsku i materijalnu eksploataciju i socijalnu izolaciju“, naveo je Šehović.

Prema njegovim riječima, naročito je važno da se u školama uoči zanemarivanje djetetovih potreba i druge forme zlostavljanja.

„Još važnije je da uposleni u školama budu odgovorni, da budu spremni, profesionalni, da reaguju i prijave sumnju na nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje djece“, naglasio je Šehović.

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić kazao je da će taj resor uložiti dodatne napore u zaštiti djece od porodičnog nasilja i fizičkog kažnjavanja.

Posubnu pažnju će, kako je naveo, posvetiti povećanju broja policijskih službenika osposobljenih za rad sa djecom i njihovog znanja o postupanju u najboljem interesu djeteta.

„Policija koja je edukovana i osposobljena da identifikuje djecu žrtve nasilja i zlostavljanja, kao i da postupa sa dužnom pažnjom, u takvim situacijama, u mnogome može da ublaži traumu kojoj su izložena djeca žrtve“, kazao je Nuhodžić.

Prema njegovim riječima, planirano je da svaki policijski centar i odjeljenje bezbjednosti ima specijalizovane i po standardima opremljene prostorije u kojima bi policijski službenici intervjuisali djecu u prijateljskoj atmosferi.

Ministar za ljudska i manjinska prava, Mehmed Zenka, kazao je da su djeca najveće bogatstvo crnogorskog društva i da se nasilje nad njima mora spriječiti.

„Današnje prisustvo velikog broja predstavnika vlasti dokaz je odlučnosti Vlade u borbi protiv tog najnegativnijeg fenomena jednog društva“, smatra Zenka.

On je kazao da postoji dimenzija nasilja koja uništava čitave generacije djece, i u kojoj su najveći krivci političari.

„Jedan od načina borbe protiv nasilja je da političari vode miroljubive politike“, naglasio je Zenka.

On je istakao da djecu treba učiti toleranciji, i tome da su različitosti bogatsvo, dodajući da predrasude kod djece ne postoje.

„Predrasude dolaze samo kad se umiješaju stari bolesni umovi. Ako stvorimo pozitivan primjer, i ako želimo našoj djeci dobro, naučimo ih da koliko vole svoje – toliko poštuju tuđe“, poručio je Zenka.

( Mina )