WSJ: Putina Crna Gora interesuje samo zbog luke na Jadranu

“Crna Gora je zemlja od 620.000 ljudi, cijele njene oružane snage broje oko 2.000 ljudi, majušna je, tako da ne stvara nikakvu prijetnju Rusiji."

41 komentar(a)
Vladimir Putin, Foto: Reuters
09.02.2017. 14:05h

Administracija američkog predsjednika, Donalda Trampa, vjerovatno će podržati ratifikaciju Protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u, što će biti veliki test novog američkog pristupa Rusiji, smatra dopisnik Vol strit žurnala, Sohrab Ahmari. Kako je saopšteno iz Komunikacionog tima savjeta za članstvo u NATO, u informativnom programu „Vol strit žurnala“ Crna Gora je bila tema u stalnoj rubrici „Mišljenje“, a Ahmari je iznio stav na osnovu intevjua sa predsjednikom Vlade, Duškom Markovićem. Ahmari je kazao da proces pristupanja Crne Gore NATO-u ide naprijed. Kako je podsjetio, prošle godine, svi ministri vanjskih poslova NATO zemalja su jednoglasno odobrili prijem. “Dakle, sljedeći korak je da individualno svi parlamenti trenutnih država-članica ovo ratifikuju. Većina parlamenata je to već obavila, tako da je ključno sada da ovo dođe na red u Senatu”, naveo je Ahmari. Prema njegovim riječima, Senat je ranije ove godine usvojio rezoluciju kojom se podržava ratifikacija protokola, ali to sada treba da ide na plenum Senata i pomoglo bi ukoliko bi Trampova administracija to podržala. “I ključno je znati da je izašao tekst u Politiku (Politico — jedan od najuticajnijih medija o amerčkoj politici), koji se zasniva na jednom anonimnom izvoru pa mu se ne može previše vjerovati, ali prema njemu general Flin /Fynn/, novi savjetnik za nacionalnu bezbjednost, je savjetovao Trampu da podrži prijem Crne Gore”, podsjetio je Ahmari. On je ocijenio da je to velika priča, jer se veliki broj ljudi bojao da će Flin i naročito Tramp imati neke pro-ruske instinkte. “Ali barem kada se radi o Crnoj Gori, ako je ova priča tačna, vjerovatno je da će Trampova administracija dati podršku. To će biti veliki test novog američkog pristupa Rusiji, to hoće li ili ne Trampova administracija biti čvrsto na strani ratifikacije”, naveo je Ahmari. On je dodao da je Crna Gora pretposlednja od bivših jugoslovenskih republika koja je stekla nezavisnost 2006. godine i maltene odmah nakon što se razišla sa Srbijom i postala nezavisna država otpočela proces zapadne integracije, idući u pravcu pristupanja Evropskoj uniji i počinjući da traži pristupanje NATO-u. Kako je kazao, Crna Gora je na tom putu bila ohrabrena od evropskih vlada i od sukcesivnih američkih administracija, jer to Amerika tada promovisala, i još promoviše — da su vrata NATO-a otvorena za demokratije koje ispunjavaju uslove za pristupanje. “I tako, demokratski izabrana vlada, nesavršena, ali ipak demokratska vlada, krenula je u pravcu pristupanja NATO-u i taj proces sada ide naprijed”, ocijenio je Alhmari. Na pitanje zašto je predsjednik Rusije, Vladimir Putin, zabrinut oko Crne Gore, Ahmari je ukazao da je u pitanju država od 620 hiljada ljudi, čije oružane snage broje oko dvije hiljade ljudi. "Majušna je, tako da ne stvara nikakvu prijetnju Rusiji". “Ali ono što bi ona mogla ponuditi Vladimiru Putinu jeste luka na Jadranu. Takođe, ukoliko se priključi NATO-u onda čitav zapadni Mediteran postaje čvrst blok NATO zemalja, protežući se od Italije do Turske. Tako da zbog ovih razloga, kao i zbog istorijskih veza Rusije sa Balkanom i Crnom Gorom, kao i investicija koje su tamo uložili, Rusi se oštro protive”, pojasnio je Ahmari. On je rekao da je u intervjuu sa Markovićem, crnogorski premijer za pokušaj zauzimanja parlamenta od strane anti-NATO i pro-ruskih snaga nije htio da okrivi Kremlj. “Ali je rekao da ruske obavještajne strukture stoje iza ovog pokušaja”, dodao je Ahmari.