Erdoganova sjenka nad Balkanom: "Braća" Redžep i Bakir
Erdogan redovno podržava svog "brata Bakira" na izborima. Politička i ekonomska povezanost između njih dvojice, veoma je velika", piše Noje cirher cajtung
Otkako je Redžep Tajip Erdogan 2003. godine preuzeo vlast u Turskoj, ta zemlja stalno naglašava kulturološku i istorijsku povezanost sa muslimanskim društvima na Balkanu. Pri tom se zajednička prošlost regiona u Osmanskom carstvu prikazuje u novom i povoljnom svjetlu. Stotine građevinskih spomenika iz te epohe je spaseno i često skupo restaurirano. Turska se predstavlja, ne samo kao nasljednica imperijalne tradicije, već i kao moderna muslimanska država, orijentisana ka privrednom rastu, koja bez problema spaja religiju i ekonomski napredak. Tako su uspostavljene bliske veze sa muslimanskim religijskim zajednicama na Balkanu i etablirana mreža škola pod turskim rukovodstvom. Taj program se s pravom označava kao ’neoosmanski’, jer on povezuje povratak na tradiciju i istoriju s ciljem da se poveća politički i ideološki uticaj Turske. Što se tiče područja obrazovanja, tu Turska bez sumnje daje veliki doprinos u modernizaciji muslimanskog društva na Balkanu, piše Noje cirher cajtung o turskom uticaju na Balkanu.
List takođe navodi da je i unutarturski konflikt između Erdogana i Gulenovog pokreta prenesen i na Zapadni Balkan.
"Braća" Erdogan i Bakir
Švajcarski list ocjenjuje da je Bosna i Hercegovina glavno uporište turskog uticaja u regionu. "Razlog za to je što Erdoganov politički islam ima ideološkog saveznika u predsedniku Stranke demokratske akcije i članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću.
Erdogan redovno podržava svog "brata Bakira" na izborima. Politička i ekonomska povezanost između njih dvojice, veoma je velika", piše Noje cirher cajtung.
List ocjenjuje da je dolazak Erdoganove Stranke pravde i razvoja (AKP) na vlast u Ankari, donio sa sobom i jednu novu, religioznu elitu na vlast koja ima sasvim drugačiji pogled na Balkan od njenih kemalističkih prethodnika: "Ona na Balkan nije gledala kao na periferiju ili problematičnu zonu, već kao na jezgro starog carstva iz kojeg potiču njeni brojni uspješni veziri i generali. Tako je formulisana nova politika koja bi prije svega sredstvima ’meke sile’ trebalo da izvrši uticaj na, najvećim dijelom sekularno muslimansko stanovništvo", piše švajcarski list i ocjenjuje: "Centralni preduslov za ulogu Ankare na Zapadnom Balkanu, jeste sumnja brojnih muslimana u to da je Evropska unija spremna za prijem tih zemalja u svoje članstvo. Turska se trenutno predstavlja kao neliberalna autokratija. I dok uticaj EU nestaje, na Zapadnom Balkanu se formiraju slične forme političke vladavine."
Dugačak spisak želja
Njemačka kancelarka Angela Merkel sastaje se u četvrtak (2. februara) sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom u Ankari.
Berliner cajtung donosi tekst pod naslovom "Spisak želja za Merkelovu je dugačak".
Ovo je prva posjeta Merkelove Ankari nakon neuspjelog puča u Ankari 15. jula prošle godine.
"Turski vojnici koji traže azil u Njemačkoj, odnos dvije strane prema pokušaju puča, obostrane optužbe zbog zastoja u sprovođenju sporazuma o izbjeglicama: za razgovor ima mnogo tema", piše Berliner cajtung.
"Još ranije je kancelarka kritikovana zbog putovanja – prije svega zbog trenutka u kojem putuje: Erdogan, naime, u aprilu planira referendum o ustavnoj reformi kojom želi da poveća svoja ovlašćenja. To što ga Angela Merkel sada posjećuje, Erdogan će da proda kao podršku svom reformskom kursu", upozorava opozicioni političar Kemal Kiličdraguglu.
( Deutsche Welle )