Radonjić: Građani ne prijavljuju korupciju jer nemaju povjerenja u nadležne organe

Agencija je, kaže on, pokrenula 66 prekršajnih postupaka protiv političkih subjekata - 12 zbog neobjavljivanja i nedostavljanja cijena medijskog oglašavanja, 13 zbog neotvaranja posebnog računa za finansiranje kampamnje, 13 zbog neodređivanja odgovornog lica za namjensko trošenje sredstava

55 pregleda10 komentar(a)
Sreten Radonjić, Foto: Zoran Đurić
14.01.2017. 12:50h

Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) značajno je doprinijela sveukupnoj borbi protiv korupcije u Crnoj Gori svojim preventivnim i kontrolnim nadležnostima, ocijenio je direktor te institucije, Sreten Radonjić.

On je kazao da je u toku izbornog procesa AZSK dostavljeno 137 petnaestodnevnih izvještaja političkih subjekata o prilozima pravnih i fizičkih lica.

„Politički subjekti na državnom i lokalnom nivou su dostavili 43 izvještajao porijeklu, visini i strukturi prikupljenih i utrošenih sredstava iz javnih i privatnih izvora za kampanju, sa pratećom dokumentacijom“, rekao je Radonjić agenciji MINA.

Agencija je, kaže on, pokrenula 66 prekršajnih postupaka protiv političkih subjekata - 12 zbog neobjavljivanja i nedostavljanja cijena medijskog oglašavanja, 13 zbog neotvaranja posebnog računa za finansiranje kampamnje, 13 zbog neodređivanja odgovornog lica za namjensko trošenje sredstava, dva zbog neplaćanja troškova sa posebnog računa, 11 zbog nedonošenja odluke o visini članarine i 15 zbog nedostavljanja izvještaja o prilozima pravnih i fizičkih lica.

„Nakon izbora u oktobru Agencija je pokrenula prekršajne postupake protiv dva politička subjekta na državnom nivou jer nijesu dostavili izvještaje o porijeklu, visini i strukturi prikupljenih i utrošenih sredstava iz javnih i privatnih izvora za kampanju, sa pratećom dokumentacijom, kao i pet političkih subjekata na lokalnom nivou, po istom osnovu”, rekao je Radonjić.

On je naveo da građani prijavljuju sumnju na razne vidove ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, što ukazuje na rast povjerenja u postupanje Agencije.

“ASK je prošle godine primila 56 prijava sumnje na korupciju i devet zahtjeva za zaštitu zviždača. Najčešće se prijavljuju sumnje na neregularnosti iz oblasti radnih odnosa, kako u javnom tako i u privatnom sektoru”, kazao je Radonjić.

Po svim prijavama za korupciju i zahtjevima za zaštitu zviždača Agencija je, navodi on, postupila neselektivno, stručno, zakonito i kvalitetno, pružajući stručnu pomoć i zaštitu u svim onim slučajevima u kojima zakon to dozvoljava.

On je ukazao da je ASK prvenstveno preventivna institucija, čiji zadatak je da u saradnji sa drugim državnim organima, civilnim sektorom i društvom u cjelini doprinese izgradnji zajednice koja korupciju tretira kao štetnu, nezakonitu, nemoralnu i nepoželjnu pojavu.

“Smatramo da smo već u prvoj godini rada, dok je još trajao proces izgradnje kadrovskih i informaciono – tehničkih kapaciteta Agencije, uspjeli da odgovorimo na velike izazove koji su je čekali u primjeni novih antikorupcijskih zakona (o sprječavanju korupcije, finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i lobiranju)”, saopštio je Radonjić.

Agencija je, smatra on, dosljednom primjenom Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja doprinijela podizanju nivoa transparentnosti izbornog procesa i prevenciji eventualnih zloupotreba javnih resursa u predizborne svrhe.

“Izuzetno smo zadovoljni i ponosni rezultatima u prvoj godini primjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja tokom parlamentarnih izbora u oktobru, gdje je Agencija maksimalno iskoristila ovlašćenja koja su joj dodijeljena ovim propisom”, kazao je Radonjić.

On je naglasio da je Agencija prošle godine stručno, zakonito i neselektivno primijenila i propise koji se odnose na novi institut zviždača. “Činjenica da je Agencija primila i postupa po više od 50 prijava ukazuje na rast povjerenja u Agenciju i zakonitost u implementaciji njenih nadležnosti”.

“Možemo biti zadovoljni visokim procentom poštovanja obaveza propisanih Zakonom o sprječavanju korupcije koje se odnose na obaveze javnih funkcionera, jer već nekoliko godina, a posebno ove godine, u više od 95 odsto slučajeva blagovremeno i tačno ispunjavaju obavezu dostavljanja izvještaja o prihodima i imovini”, rekao je Radonjić.

Prema njegovim riječima, Agencija je u ovom segmentu otišla i korak dalje uvođenjem elektronskog prijavljivanja imovine i povećanjem kategorija i broja javnih funkcionera čije je izvještaje prošle godine detaljno provjeravala.

Posebnu novinu u ovoj oblasti, kaže on, predstavlja saglasnost za pristup podacima sa bankarskih računa u zemlji i inostranstvu.

“Pristup bankarskim podacima prošle godine omogućilo je više od 70 odsto javnih funkcionera i državnih službenika koji imaju obavezu prijavljivanja prihoda i imovine. Ovo govori u prilog činjenici da pretpostavke o potencijalnom otporu kod funkcionera i službenika prema ovoj dodatnoj vrsti provjere nije imala utemeljenje”, kazao je Radonjić.

On smatra da je Agencija već dala značajan doprinos sveukupnoj borbi protiv korupcije u Crnoj Gori, kroz svoje preventivne i kontrolne nadležnosti.

Potvrda za ovo je, kaže Radonjić, rezultat decembarskog istraživanja javnog mnjenja koje je pokazalo da gotovo dvije trećine građana ima povjerenja u rad Agencije, da skoro 70 odsto ispitanika smatra da je ASK doprinijela sveukupnoj borbi protiv korupcije.

„Osim toga, više od 70 odsto građana smatra i da kampanje Agencije ohrabruju građane u suprotstavljanju korupciji, a ona je i na prvom mjestukada su u pitanju institucije kojima bi građani prijavili korupciju“, kazao je Radonjić.

On je dodao da istraživanje ”Stavovi javnosti o pitanju korupcije i upoznatost sa radom ASK-a“ sadrži niz podataka koji ohrabruju.

“Takav je podatak da najveći procenat ispitanika nikada nije bio uslovljen od bilo kog službenika zahtjevom za davanje poklona/novca prilikom ostvarivanja prava kod državnih ili organa lokalne samouprave. Gotovo identičan procenat je i onih koji tvrde da nikada nisu ponudili neku vrstu poklona/novca kako bi ostvarili pravo koje im po zakonu pripada”, kazao je Radonjić.

On smatra da je važan podatak da najveći procenat ispitanika smatra da nikada nije u redu dati novac, poklon ili učiniti uslugu službeniku u javnom sektoru kako bi ostvarili prava koja im zakonom pripadaju.

Sve to, ocjenjuje Radonjić, nedvosmisleno govori o tome da raste nivo javne svijesti o štetnosti korupcije u crnogorskom društvu.

Ipak, kako je kazao, uz pozitivne nalaze, mora se konstatovati da je istraživanje nedvosmisleno ukazalo i na određene aspekte borbe protiv korupcije na koje se u narednom periodu mora obratiti posebna pažnja.

"Sveukupno posmatrano, najveći broj građana smatra da je nivo korupcije u 2016. ostao na istom nivou kao prethodne godine, što nije loš, ali nije ni zadovoljavajući rezultat”, saopštio je Radonjić.

Prema istraživanju je više onih ispitanika koji kažu da ne bi prijavili korupciju (43.4 odsto) nego onih koji kažu da bi je prijavili (38 odsto).

“Glavni razlog zbog kojeg građani ne bi prijavili korupciju je nedostatak povjerenja u to da će nadležni organi postupiti po prijavi. Da su napori nadležnih institucija u borbi protiv korupcije bili uspješni i efikasni smatra gotovo 40 odsto građana, ali je ipak nešto veći procenat ispitanika koji smatraju da su ti napori bili neuspješni”, kazao je Radonjić.

To je, smatra on, jasan signal da je potrebno nastaviti intenzivne aktivnosti na ohrabrivanju građana da prijavljuju korupcije i povećanju povjerenja ispitanika u rad nadležnih organa.

„To znači da svi akteri uključeni u borbu protiv korupcije moraju nastaviti da efikasno sprovode sve antikorupcijske nadležnosti, u čemu će Agencija, kao i do sada, dati svoj puni doprinos“, poručio je Radonjić.

On je, kao pozitivne primjere saradnje, naveo učešće predstavnika nevladinog sektora na sastancima Radne grupe za praćenje izbora u oktobru 2016. godine, zatim obuku lokalnih javnih funkcionera i državnih službenika o obavezama iz Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i javnu tribinu o zaštiti zviždača.

ASK je, u cilju obogaćenja saradnje sa civilnim sektorom, u decembru potpisala Memorandume sa više nevladinih organizacija u kojima je postignuta saglasnost o budućim zajedničkim aktivnostima.

“Agencija ima odličnu saradnju sa tužilaštvom, policijom i drugim državnim institucijama”, kazao je Radonjić.