Prajd karavan obišao Srbiju - Kako je odrastati kao LGBT osoba van Beograda

Filip, Nikola i Anđela su odrasli van Beograda. Svo troje su LGBT osobe - to je bio i jedan od razloga da napuste rodne gradove.
1673 pregleda 4 komentar(a)
Karavan je posjetio Kragujevac, Foto: Inicijativa mladih za ljudska prava/Lazar Rudež
Karavan je posjetio Kragujevac, Foto: Inicijativa mladih za ljudska prava/Lazar Rudež

BBC

Filip Vulović odrastao je u Kragujevcu, a jedan od razloga zbog kojih se iz rodnog grada preselio u Beograd bila je i njegova seksualna orijentacija.

„U malim gradovima je uvek bitno šta će komšija da kaže", kaže Filip za BBC na srpskom i dodaje da psihički ne bi opstao u Kragujevcu.

„Odrastao sam u sredini u kojoj se o LGBT zajednici govori isključivo u negativnom kontekstu. Da bih obezbedio sebi kvalitetniji život, doselio sam se u Beograd", objašnjava on.

Seksualna orijentacija često je razlog zbog kog LGBT osobe odlučuju da se iz manjeg mesta dosele u Beograd.

S idejom da se pokaže da se borba za prava LGBT osoba ne vodi samo u Beogradu, već i u drugim gradovima širom zemlje, proteklih dana Srbijom je prošao Prajd karavan.

Karavan je prošao kroz Kragujevac, Kraljevo, Niš, Novi Sad, Suboticu, Vranje i Zrenjanin, ali ne i kroz Valjevo i Novi Pazar.

U Valjevu se od šetnje odustalo, pošto su ih građani gađali limenkama, a u Novi Pazar nisu ni otišli zbog pretnji koje su dobili dan pre planirane šetnje tim gradom.

„Život LGBT zajednice u tim gradovima je težak, pošto je stigmatizacija mnogo veća nego u Beogradu", kaže Luka Božović iz Inicijative mladih za ljudska prava.

Kakav je život osoba koje su drugačije seksualne orijentacije od heterogene van Beograda?

Filip Vulović kaže da se tokom odrastanja suočavao sa predrasudama i problemima - od toga da i sam misli da sa njim nešto nije u redu, do suočavanja sa sobom i porodicom.

„Najveći problem odrastanja u Kragujevcu je autohomofobija koja nastaje pod pritiskom javnosti."

Kaže da je odrastao u okruženju koje je pričalo isključivo u negativnom kontekstu o LGBT zajednici.

„I ja sam usled toga odrastao razmišljajući kako sam greška, kako sam loš.

Prajd karavan
Inicijativa mladih za ludska prava/Lazar Rudež

Prošetalo se i ulicama Kraljeva

„Tada sam bio religiozan, pa sam mislio da sam greška prirode i boga, razmišljao sam kako da se promenim, kako da se izlečim, kako ću imati porodicu da moji budu srećni i zadovoljni."

Naročito mu je bilo teško u osnovnoj školi. Imao je nastavnika istorije „koji je redovno na časovima držao antigej lekcije".

„To je bilo vrlo traumatično, svi su se smejali - i ja, razmišljajući kako da se promenim".

U trećoj godini srednje škole shvatio je da ne može da živi u tajnosti i da priča negativno o ljudima koji su isti kao on.

„Onda sam polako tu temu počeo da približavam porodici, ali ne naglo - da sednem i kažem im - već smo gledali filmove, serije, čitali tekstove, gledali Evroviziju.

„Ti koraci su učinili veliku stvar da su moji roditelji iz pukog neznanja, shvatali da je to potpuno normalna i prirodna stvar."

Karavan je prošao i Vranjem, a Anđela Stojković, poreklom iz tog grada, nije šetala pošto je morala da radi.

Ona se sa 19 godina preselila u Beograd, a jedan od razloga za to bila je i seksualna orijentacija.

U Vranju se o LGBT osobama ne govori, kaže Anđela za BBC na srpskom.

„U Vranju je to tabu. Tek kada sam se spremala da krenem za Beograd i upoznala buduću cimerku koja je takođe lezbejka, shvatila sam da zapravo u mom gradu ima mnogo LGBT osoba.

„Do tada sam znala samo za jednu ženu sa pijace koja je lezbejka. O tome se tamo ne priča. Mislila sam da je ona jedina LGBT osoba u Vranju", kaže Anđela.

Prajd karavan
Inicijativa mladih za ljudska prava/Lazar Rr Rudež

Karavan je posetio i Vranje

Nakon toga je shvatila da zapravo i među njenim poznanicima ima LGBT osoba, što nije znala.

Tokom odrastanja dobijala je različite komentare zbog oblačenja i ponašanja.

„Kada sam rekla roditeljima da sam lezbejka, navodno su bili uredu s tim, ali u Vranju niko ni danas ne zna osim njih.

„Oni to kriju kao zmija noge."

Anđela tri godine živi sa devojkom, a odnedavno su i verene.

„Moji roditelji to ne žele do komentarišu. Majka se manje-više pomirila sa tom činjenicom, bila je i na proslavi veridbe, ali otac se nije pojavio, niti to želi da komentariše."

Tajni karavan

Da će Prajd karavan obići Srbiju bila je tajna - zbog bezbednosti LGBT osoba koje žive u tim gradovima.

Među onima koji su šetali u Prajd karavanu uglavnom su bili samo aktivisti.

Filip nije šetao u karavanu u svom rodnom gradu, pošto je tog dana imao ispit, ali je nakon događaja u Kragujevcu na društvenim mrežama video niz negativnih komentara.

„Komentarisali su i ljudi koje poznajem, pa mi je to bilo strašno."

Na samom događaju toga nije bilo, jer se nije ni znalo da će se održati.

„Ljudi nisu znali šta se dešava. Tek je posle krenula lavina kada su objavljene vesti da je karavan posetio Kragujevac.

„To je i bila naša poenta - da objavimo fotografije, da se vidi da je Kragujevac bio šaren i da se ljudima stavi do znanja da se zagrebala površina konzervativnog okruženja kakav je Kragujevac."

Prajd karavan
Inicijativa mladih za ljudska prava/Lazar Rr Rudež

Karavan je proša i Suboticom

I Nikola Planinović se iz Kraljeva kojim je prošao karavan, odselio zbog seksualne orijentacije.

Kaže da su ovakvi skupovi vrlo važni jer je „LGBT osobama izuzetno teško da žive u manjim sredinama, pošto ne postoji nikakva podrška".

„Mislim da se situacija promenila danas u odnosu na vreme kada sam ja odrastao. Ja nisam dobijao podršku niti informacije o tome ni od koga", priča Nikola.

Kroz samopronalaženje je prolazio sam, a kada je shvatio ko je i kada se pomirio sa seksualnošću imao je pordšku prijatelja i porodice.

„To je malo drugačije u odnosu na ono što ljudi generalno doživljavaju u manjoj sredini."

Za raliku od njih, Luka Božović bio je deo karavana koji je posetio Kragujevac, koji je njegov rodni grad.

Kaže da je ideja bila da se pokaže da i u svim drugim gradovima u Srbiji može da se govori o ovoj temi i da bude prava podrška LGBT osobama koje tamo žive.

Njihove aktivnosti su uglavnom javne, ali je u ovom slučaju bilo drugačije.

„Ovoga puta smo želeli da napravimo karavan koji će na neki način iznenaditi ljude i pružiti podršku LGBT osobama koje žive širom Srbije."

Parada ponosa u Srbiji prvi put je organizovana 2001. u Beogradu uz mnogo incidenata.

Beograd danas ima dve parade - u junu i septembru.

Osim u Beograda, i Novi Sad je ove godine dobio svoj Prajd.

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Bonus video: