Predsjednik Rusije Vladimir Putin, rekao je da Moskva planira da nastavi isporuke gasa preko Ukrajine bez obzira na nesuglasice sa Kijevom i činjenicu da paralelno gradi gasovode kojima kojima bi zaobišla tu susjednu državu.
Predsjednik Rusije održao je tradicionalnu godišnju konferenciju za novinare koja je trajala četiri i po sata, a odgovorio je na 71 pitanje.
Ukrajina je ključna tačka tranzita za isporuku gasa, a aktuelni sporazum dvije države ističe krajem godine.
„To je veoma teška i osjetljiva tema. Želimo da riješimo problem", kazao je Putin na konferenciji za novinare, a prenosi agencija Rojters.
„Potražićemo rješenje koje je prihvatljivo za sve strane, uključujući Ukrajinu. A to je nevezano za izgradnju dva kraka Sjevernog toka i Turskog toka. Ukrajina će i dalje biti tranzit za isporuku gasa", istakao je ruski predsjednik.
- Ko će se prvi zalediti u Evropi ako stane gas iz Rusije 1. januara
- Iz koje kuhinje je došla afera „ruski špijun“
Moskva je prethodno saopštila da su tranzitne takse i tarife koje je predložila Ukrajina previsoke, što je vlada u Kijevu negirala.
Ruska vlada predložila je i novi kratkoročni međudržavni sporazum koji bi važio dok se ne izgrade ostali gasovodi. Ukrajina, međutim, insistira na dugoročnom sporazumu.
Sjeverni tok 2, koji bi trebalo da duplira količinu isporučenog gasa Njemačkoj trebalo bi da bude pušten u rad sledeće godine.
Puštanje u rad Turskog toka zavisi od završetka izgradnje gasne infrastrukture u Srbiji, Bugarskoj i Mađarskoj.
Putin je saopštio i da je Rusija spremna da Ukrajini isporuči gas uz popust do 25 posto.
„Uvjeren sam da ćemo postići dogovor. Ne želimo da se situacija pogorša ili da je koristimo kako bi uticali na Ukrajinu na bilo koji način".
Govoreći o situaciji na istoku Ukrajine, on je istakao da nije riječ o okupaciji, već da su tamo formirani legalni organi na osnovu rezultata izbora i sporazuma iz Minska.
„Nema stranih trupa u istočnoj Ukrajini. To su snage za samoodbranu koje isključivo čini domaće stanovništvo", naveo je Putin.
"Odakle tim snagama teška artiljerija? Očigledno da ima onih koji se solidarišu sa njima. Ali to su njihove tehnike i načini", dodao je ruski predsednik.
On je kazao da postoje plaćenici iz zemalja kao što su Francuska i Njemačka, ali da ne čine osnovu tih oružanih formacija.
Putin je rekao i da je Vladimir Iljič Lenjin prilikom formiranja Sovjetskog saveza napravio grešku kada je dao teritorije različitim narodima, uključujući Ukrajince.
„Te teritorije su loše podijeljene, pa i danas osjećamo posljedice. Staljin je bio protiv takvog sistema, ali je na kraju prihvatio", tvrdi Putin.
„Teritorija koja je istorijski gledano pripadala Rusima, data je Ukrajini kako bi se ojačao proletarijat", smatra on, uz konstataciju da taj problem neće moći da se riješi upotrebom sile.
Prvi čovjek ruske države rekao je i da nema namjeru da premješta Lenjinovo tijelo iz mauzoleja na Crvenom trgu u centru Moskve, jer je to mjesto veoma važno za mnoge Ruse starije generacije.
- Vladimir Putin: „Liberalizam je zastareo“
- Koliko su zaista saglasne Rusija i Srbija
- Putin naljutio Ukrajinu susretom sa bajkerima na Krimu
Jedna od glavnih tema konferencije bilo je i hapšenje novinara Ivana Golunova.
„Petoro službenika policije je dobilo otkaze zbog ovog slučaja, a pokrenute su i istrage. Sada je to u nadležnosti istražnog komiteta, a ne ministarstva unutrašnjih poslova", kazao je Putin.
Nezaobilazno je bilo i pitanje o četvorogodišnjoj suspenziji ruskih sportista sa najvećih svetskih takmičenja zbog dopinga.
„Ne samo da ta odluka nije fer, već je u suprotnosti sa međunarodnim pravom - kako se nekom sudi opet za isti prekršaj", rekao je on.
Putin je ponovio da bi kazne trebalo da budu individualne, jer većina sportista ne koristi sredstva za doping.
„Pa, imamo djevojčice koje se bave umjetničkim klizanjem. Da li one imaju bilo kakve veze sa dopingom", zapitao sa Putin i dodao da nije u redu tjerati ruske sportiste da nastupaju pod neutralnom zastavom ako protiv nacionalnog olimpijskog komiteta nije pokrenuta nikakva istraga.
U ruskoj, pa i međunarodnoj javnosti u prethodnom periodu bilo je riječi i o tome ko bi mogao da naslijedi Putina 2024, kao i potencijalnoj promjeni ustava.
Putin je naveo da bi mu bilo „prihvatljivo" da se iz teksta ustava izbaci riječ „uzastopni".
U ustavu Rusije postoji odredba kojom se postavlja ograničenje da osoba može da provede „dva uzastopna mandata na funkciji predsjednika"
Putinu je ovo četvrti predsjednički mandat a prošle godine je ponovo izabran.
Najprije je bio predsjednik od 2000. do 2008, a onda je obavljao funkciju predsjednika vlade četiri godine.
U međuvremenu je u Rusiji predsjednički mandat produžen sa četiri na šest godina.
Na predsjedničku funkciju Putin se vratio 2012. godine.
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Bonus video:
