Gazde misle da sve znaju, zbog čega se koči razvoj kompanija

Novim Zakonom o reviziji predviđena je izrada izvještaja o reviziji poslovanja kompanija za srednja i velika preduzeća, osnivanje revizorskih odbora, ali je još puno nedoumica kako će novina sa revizorskim odborima zaživjeti u praksi
611 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 11.02.2020. 16:12h

U Crnoj Gori postoji problem sastavljanja, tumačenja i daljeg korišćenja finansijskih izvještaja i od vlasnika kompanija, koji najčešće nijesu kompetentni da pročitaju izvještaj na pravi način“, ocijenjeno je danas tokom debate o revizorskim odborima i njihovoj ulozi u cilju stvaranja dugoročne vrijednosti kompanije, koju je organizovala Biznis akademija „Vijesti“, Privredna komora i firma Fidelity.

Novim Zakonom o reviziji predviđena je izrada izvještaja o reviziji poslovanja kompanija za srednja i velika preduzeća, osnivanje revizorskih odbora, ali je još puno nedoumica kako će novina sa revizorskim odborima zaživjeti u praksi.

„Državne firme vodi državni kadar, a upravljanje velikim privatnim firmama vlasnici uopšte ne prepuštaju menadžerima. I jedni i drugi se miješaju i tekuće poslovanje firmi. Računodstvo, internu reviziju i sve konce apsolutno drže sami, zbog čega ne cijene dovoljno reviziju, a vidjećemo kako će cijeniti revizijske odbore“, kazao je dr Saša Zejak.

On je naveo da je Zakon o reviziji „svrsishodan, ali u određenom dijelu nedorečen i sporan, posebno u dijelu autoriteta koji treba da kontrolišu internu i eksternu reviziju, tj da li će ti „autoriteti“ biti imenovani po funkciji koju obavljaju u državi, ili prema stručnim kvalifikacijama“.

Veoma zapaženo predavanje imao je prof. dr Branko Ljutić koji je istakao da je berza u Poljskoj danas više interesantnija i jača od Beča, Franfurta i Londona upravo zbog povjerenja, kvaliteta izvještavanja i revizije, koji doprinose daljem razvoju kompanija.

„Revizorski odbor je posljednja i prva odbrana vlasnika firme. Odbrane firme od naše pohlepe, agresivnosti. Revizorski odbor samo treba da ocijeni kvalitet finansijskog izvještavanja, a ne da čuva interese vlasnika kompanije“, istakao je Ljutić.

Nezavistan revizor, kako je objasno, je neko ko je spreman da saopštio istinu prije nego hiljadu slatkih laži. Revizorski odbor sagledava korporacijske rizike, unapređuje poslovanje i smanjuje poresku evaziju, a njegovi članovi moraju biti plaćeni.

„Dobar odbor košta, ali vrijedi više nego što košta“, naglasio je profesor Ljutić.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić podsjetio je da su finansijski izvještaji u prethodnom sistemu nadležnima samo stavljani na uvid, a da tržišna ekonomija i otvorenost privrede nameću danas značajno drugačije uslove.

„Investitori, banke, institucije imaju potrebu i neprikosnoveno pravo da osiguraju svoje plasmane tako da im finansijski izvještaji itekako služe“, naveo je Saveljić.

Autoritet revizora najbitniji za izvještaj još od cara Solomona

Osnovna obilježja finansijskih izvještaja, kako je istakao Zejak, je autoritet revizora. On je kazao da je najstarije pisane poslovne izvještaje pisao car Solomon, a najstariji pronađeni pisani ugovor koji je on potpisao odnosio se na uvoz kedrovog drveta.

„Pravi izraz ekonomija koji smo pozajmili je u stvari teološki pojam ikonomija, koji označava upravljanje kućom, Božijom ikonomijom. Prevod na slovenski jezik izraza ikonomija bio bi domostroj, a taj termin se pominje i u Novom zavjetu (Svetom pismu)“, naveo je Zejak.

Galerija

Bonus video: