Dok se u kosovskm parlamentu najkasnije preksjutra očekuje ratifikacija Sporazuma o demarkaciji Crne Gore i Kosova, koji uključuje i prošlonedjlejnu zajedničku izjavu Tači – Vujanović, zvanicna Podgorica tvrdi da su moguće samo tehničke promjene granice.
Iako kosovski premijer Ramuš Haradinaj ističe kako izmjena Nacrta zakona o ratifikaciji sporazuma podrazumijeva ponovno razmatranje i korekciju granice, crnogorski šef diplomatije poručuje da tu nema ništa posebno novo u odnosu na Sporazum o demarkaciji , potpisan 2015. godine u Beču. U dijelu crnogorske javnosti drugačije razmišljaju.
Najkasnije u četvrtak u kosovskom parlamentu naći ce se Predlog Sporazuma o razgraničenju Kosova sa Crnom Gorom, najavio je na sjednici kosovske Vlade njen predsjednik Ramuš Haradinaj.
Objasnio je kako će taj predlog obuhvatiti i prošlonedjeljni sporazum Tači-Vujanović.
"Činjenica da je taj dogovor uključen u Zakon i da ćemo glasati i za dogovor predsjednika, koji predviđa ponovno razmatranje i korekcije u pravcu Kule i Čakora, i ne samo to, mislim da su dobri argumenti da se on izglasa", istakao je Haradinaj.
Crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović stav premijera Kosova, koji je i sam radio na aneksu sporazuma, shvata kao ukazivanje na mogućnost isključivo tehničke korekcije granice.
"Postoji mogućnost da se, kako to kažu oni koji se time bave, metar za metar, utvrde neke tehničke korekcije i to je to, što smo inaće znali oduvijek, ali se radi o tome da Sporazum o granici, koji su dvije strane potpisale u dobroj vjeri, mora da se ratifikuje, a ovdje se radi, kao što mu i samo ime kaže, o eventualnim tehničkim popravkama, koje ne donose nikakav loš rezultat po nijednu od strana u pregovaračkom procesu", kazao je Darmanović.
U dokumentu, koji su potpisali Tači i Vujanović, između ostalog, piše kako su dvije strane saglasne da ce zajedničko radno tijelo identifikovati i adresirati potencijalne neporazume, tokom obilježavanja granice.
Darmanović, pak, tvrdi da je taj sporazum zapravo potvrda onog o demarkaciji Crne Gore i Kosova, potpisanog u Beču 2015. godine.
"Nema nikakvih posebnih promjena u svemu tome. Po članu 7 toga Sporazuma, nakon što obje zemlje ratifikuju ugovor o granici, odnosno Sporazum koji je potpisan u Beču 2015, svakako da Komisija mora da izađe na teren da izvrši delimitaciju", kazao je Darmanović.
Tako, međutim, ne misli profesor Đorđije Blažić. Za njega je zajednićka izjava Tačija i Vujanovića zabrinjavajuća, jer, kako kaze, predstavlja odricanje od jače diplomatske pozicije koju je Crnoj Gori u odnosu sa Kosovom obezbijedila Evropska unija.
"Formiranje Zajedničke radne grupe za obilježavanje granične linije ostavlja prostor za mogućnost ad hoc revizije Sporazuma, jer je njen zadatak da "koriguje" sektore u pravcu Čakora i Kule"", kazao je Blažić.
Blažić, u saopštenju, navodi i kako svakodnevno pristižu poruke uznemirenosti građana iz pograničnog regiona, koji su zabrinuti za svoja imanja. Na to je ranije ukazao i DF, koji je prvi reagovao na zajedničku izjavu Tačija i Vujanovića
"Za ovo pitanje je neophodno da se raspiše državni referendum. Vlada nema legitimitet i mandat da poklanja djelove teritorije države Crne Gore, jer ako se ovo dopusti sada, onda je pitanje i svih ostalih djelova teritorije Crne Gore", kazao je jedan od lidera DF, Nebojša medojević 17. februara.
Prištinska "Gazeta Zeri" objavila da demarkacija granice sa Crnom Gorom u kosovskom parlamentu ne može proći bez poslanika Srpske liste, koja uslovljava svoj glas stvaranjem Zajednice srpskih opština.
Vladajuća koalicija bez srpskih, nema više od 77 glasova za demarkaciju jer je za međunarodni dogovor potrebno najmanje 80 glasova poslanika.
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država na Kosovu Greg Delavi zahtijeva da se sporazum ratifikuje ove sedmice, što je potvrdio na svom tviter nalogu. Granica između Crne Gore i Kosova danas je ista kao ona utvrđena Ustavom nekadasnje SFRJ iz 1974. i duga je 80 kilometara.
Bonus video:
