Đukanović: Niko ne zna kakva je budućnost EU, ali perspektiva Zapadnog Balkana može biti samo evropska - Vijesti.me
ODRŽAO PREDAVANJE U BERLINU

Đukanović: Niko ne zna kakva je budućnost EU, ali perspektiva Zapadnog Balkana može biti samo evropska

"Ukoliko se politikom i ekonomijom ne budemo bavili na pravi način, uskratićemo svim građanima Evrope priliku da učestvuju u zajedničkoj viziji i ostvarenju zajedničkih ciljeva, uskratićemo im priliku da vide izvan suženih horizonata današnjice", kazao je Đukanović

Đukanović
Đukanović (Foto: Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore)

Angažovaniji odnos Evropske unije (EU) od izuzetnog je značaja i za rješavanje preostalih otvorenih pitanja u regionu, ocijenio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović u Berlinu.

Đukanović koji boravi u Njemačkoj na poziv predsjednika te države Franka Valtera Štajnmajera održao je predavanje u Njemačkom društvu za vanjsku politiku (DGAP) na temu "Političke perspektive Balkana, Crne Gore i njihovi odnosi sa Evropom u 2019. godini".

Crnogorski predsjednik je ocijenio da integracije nikada nijesu jednosmjerna ulica.

"Nije u pitanju samo odnos koji Crna Gora i Balkan grade prema EU, već i odnos EU prema našoj zemlji i regionu. Zato Berlinski proces, koji pratim od početka, kao i realizaciju agende Berlin plus, smatram veoma kvalitetnom nadogradnjom evropske politike za Zapadni Balkan", rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, angažovaniji odnos EU je od izuzetnog značaja i za rješavanje preostalih otvorenih pitanja u našem regionu.

Đukanović je ocijenio da je dogovor Skoplja i Atine pravi pokazatelj kako se i najteži problemi mogu prevazilaziti ako postoji politička volja lidera i benefiti koje zajednička rješenja donose za obje strane.

"Veoma je važno da sada imamo Sjevernu Makedoniju na sigurnom putu ka NATO, sa realnom mogućnošću za skoro otvaranje pristupnih pregovora za članstvo u EU", rekao je Đukanović, saopšteno je iz njegovog kabineta.

On je kazao da vjeruje da to može biti inspirativno i za nastavak dijaloga između Beograda i Prištine.

"Rješenje tog problema značajno bi relaksiralo region u cjelini, i Srbiju kao ključnu zemlju na Zapadnom Balkanu motivisalo da se još više posveti evropskoj perspektivi. Ostalo bi onda jedino neriješeno pitanje funkcionalnosti BiH, što objektivno i jeste najteže pitanje u regionu", smatra Đukanović.

On je rekao da danas nažalost niko ne zna kakva je budućnost EU, ali da je bez obzira na to, ubijeđen da perspektiva Zapadnog Balkana može biti samo evropska.

"Budućnost svih je izvjesna samo ako je perspektiva zajednička, i za Evropu, i za balkanske zemlje u njoj", rekao je Đukanović.

On je kazao da vjeruje da zajednička vizija, i zajednički ciljevi daleko prevazilaze političke i ekonomske argumente današnjice.

"Ukoliko se politikom i ekonomijom ne budemo bavili na pravi način, uskratićemo svim građanima Evrope priliku da učestvuju u zajedničkoj viziji i ostvarenju zajedničkih ciljeva, uskratićemo im priliku da vide izvan suženih horizonata današnjice", kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, bez zdrave politike i ekonomije, ne može se imati zdravo društvo.

"A bez zdravog društva nisu nam mnogo od koristi ni politika, ni ekonomija".

Đukanović je rekao da je teško govoriti o bilo kakvoj perspektivi, pa i političkoj, bez razumijevanja makar skorije prošlosti i sadašnjosti.

On je podsjetio da je prije nepunih 13 godina, Crna Gora obnovila nezavisnost, pod pokroviteljstvom Evropske unije, na referendumu održanom po do tada neprimjenjivanim kriterijumima, na kojem je učestvovalo 86,5 odsto ukupnog biračkog tijela.

"Obnovili, jer Crna Gora baštini hiljadugodišnju državotvornu tradiciju. Da ne idem daleko u prošlost, podsjetiću na odluke Berlinskog kongresa 1878. godine, na kom je Crnoj Gori potvrđena državna nezavisnost" rekao je Đukanović.

On je rekao da je ubrzo nakon toga Crna Gora postala članica UN, OEBS, SE, i brojnih drugih međunarodnih organizacija i finansijskih institucija.

"Članstvom u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, kao i zaključenim ugovorima o slobodnoj trgovini sa velikim brojem zemalja, ostvarili smo pristup tržištu od preko 800 miliona ljudi", kazao je Đukanović.

On je podsjetio da je krajem 2008. godine Crna Gora aplicirala za članstvo u EU, a 2012. otpočela pristupne pregovore.

"Otvorili smo 32 od 33 pregovaračka poglavlja, tri privremeno zatvorili, i tako postali lider u integracionim procesima na Balkanu. U junu 2017. Crna Gora je postala članica NATO", rekao je Đukanović.

On je dodao da je u ostvarenju tih ciljeva Crna Gora imala i ima značajnu podršku međunarodnih partnera, među kojima Njemačka ima jednu od najznačajnijih uloga.

On je rekao da se Crna Gora usredsredila da skrati period sustizanja evropskog kvaliteta života, koji je najmoćnija inspiracija građanima koji nas podržavaju.

"Realna stopa rasta GDP u EU iznosila je 2,4 odsto 2017. godine i 1,9 odsto prošle godine, dok je u Crnoj Gori iznosila 4,7 odsto 2017., a u prva tri kvartala prošle godine 4,5 odsto, 4,9 i pet odsto respektivno, što daje osnov za procjenu da će realna stopa rasta GDP u 2018. ostati makar na istom nivou kao i u 2017. godini", naveo je Đukanović.

On je kazao da je Crna Gora napravila krupne iskorake koje registruje i Evropska komisija u svojim izvještajima, prije svega u zakonodavnoj i institucionalnoj sferi, ali i u bilansima rezultata.

"Ostaje još jako puno posla imajući u vidu da je ovo jedan od najkrupnijih deficita društava našeg regiona, što je i u bitnom opredijelilo nepovoljnu istorijsku reputaciju Zapadnog Balkana", poručio je Đukanović.


Vidi sve komentare