Evropski parlament glasao za zaštitu prirode

Više od pola miliona Evropljana potpisalo je peticiju da se dvije direktive sačuvaju u izvornom obliku
0 komentar(a)
Evropski parlament, Foto: Beta-AP
Evropski parlament, Foto: Beta-AP
Ažurirano: 03.02.2016. 13:10h

Poslanici Evropskog parlamenta glasali su juče da se, i po Crnu Goru veoma bitne, dvije osnovne direktive iz oblasti životne sredine, sačuvaju u izvornom obliku.

Tokom ljeta 2015. godine Evropska komisija pokrenula je pitanje izmjene vitalnih zakona EU iz oblasti zaštite prirode, Direktive o pticama i Direktive o staništima. Od ukupno 689 poslanika EP, 592 glasalo je da se direktive sačuvaju u izvornom obliku.

Do takvog ishoda došlo je nakon što su “Birdlajf”, Evropska kancelarija za zaštitu prirode, Prijatelji zemlje, Svjetski fond za prirodu (WWF) i više od 120 evropskih nevladinih organizacija pokrenule snažnu kampanju “Alarm za prirodu”. Više od pola miliona Evropljana potpisalo je peticiju da se ove dvije direktive sačuvaju u izvornom obliku, a kampanji se, kao predstavnik “Birdlajfa” u Crnoj Gori priključio Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).

“EP je pokazao da interes zaštite prirode, sudeći prema broju glasova, itekako prednjači u odnosu na mnogobrojne investicione i slične projekte kojima često priroda biva potčinjena”, saopšteno je iz CZIP.

Ptičja direktiva prva je direktiva EU donešena u oblasti zaštite prirpde 1979. godine. Direktiva o staništima usvojena je 1992. godine. Cilj ovih propisa je očuvanje biološke raznolikosti kroz očuvanje prirodnih staništa i divlje flore i faune na teritoriji država članica EU. Zaštita staništa kroz ove dvije direktive osnova je za proglašenje mreže Natura 2000 zaštićenih područja. Osnovni cilj Nature 2000 je da dugoročno obezbijedi opstanak najugroženijim i najranjivijim vrstama i staništima širom Evrope. Na taj način omogućava se očuvanje biodiverziteta, odnosno raznovrsnosti života na Zemlji, čijom zaštitom štitimo naš opstanak i naše prirodno nasljede.

Staništa pod zaštitom Nature 2000, pokrivaju oko 20 odsto teritorije Evrope. To su, prije svega, osjetljivi sistemi, poput močvara, čijom se zaštitom istovremeno omogućava opstanak velikom broju biljnih i životinjskih vrsta, pogotovo ptica.

Bonus video: