Građani Crne Gore sve manje vjeruju pravosudnom sistemu, a kazne za greške sudija i dalje su simbolične

"Najnoviji izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru, iako diplomatskog karaktera, u ovom dijelu je zaista eksplicitan i tačan citat bi glasio da "bilans ostvarenih rezultata u sprovođenju etičkog kodeksa i u oblasti disciplinske odgovornosti još uvijek ne postoji", saopštila je Dina Bajramspahić, iz NVO Institut alternativa
95 pregleda 1 komentar(a)
Sudski savjet, Foto: Screenshot(TvVijesti)
Sudski savjet, Foto: Screenshot(TvVijesti)
Ažurirano: 01.07.2018. 17:55h

Dok građani Crne Gore, po svim istraživanjima, sve manje vjeruju pravosudnom sistemu, odgovornost sudija i kazne za njihove greške i dalje su simbolične.

Disciplinska i Komisija za Etički kodeks sudija tijela su Sudskog savjeta koja bi trebalo da brinu o tome da sudije svoj posao obavljaju u skladu sa zakonom.

Praksa, međutim, pokazuje da je u posljednje tri godine, odnosno od donošenja zakona koji je trebalo da unaprijedi rad tih tijela, svega četvoro sudija proglašeno odgovornim za disciplinske prekršaje, a kažnjeni su najblažim predviđenim kaznama – opomenom i smanjenjem plate od 20 odsto u trajanju od tri mjeseca.

Iako je Zakon o Sudskom savjetu usvojen kako bi se unaprijedio rad etičke komisije i sudskog Disciplinskog vijeća, od 2015. do danas svega četvoro sudija proglašeno je odgovornim, i to za lakše disciplinske prekršaje. Činjenica da u pravosuđu nema prave odgovornosti ne zabrinjava samo crnogorsku javnost, već i evropske institucije.

"Najnoviji izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru, iako diplomatskog karaktera, u ovom dijelu je zaista eksplicitan i tačan citat bi glasio da "bilans ostvarenih rezultata u sprovođenju etičkog kodeksa i u oblasti disciplinske odgovornosti još uvijek ne postoji", saopštila je Dina Bajramspahić, iz NVO Institut alternativa.

Ovaj bilans, vjeruje Bajramspahić, pokazuje i slabost zakona, koji pokretanje disciplinskih postupaka prepušta isključivo predsjednicima sudova. Time su, objašnjava, vezane ruke disciplinskom tužiocu koji vodi te postupke.

"On nema mogućnost inicijative pokretanja postupaka, nema mogućnost inicijative u predlaganju disciplinske sankcije u odnosu na sudiju kojeg procesuira", kazala je Bajramspahić.

U pitanje se, vjeruju u civilnom sektoru, mogu dovesti i rezultati, ali i rad Komisije za Etički kodeks. Ovo tijelo Sudskog savjeta ima življu aktivnost od Disciplinskog vijeća, ali jednako skroman bilans – od 65 zaključenih predmeta od 2011. do danas, kršenje etike prepoznaje tek u šest slučajeva.

"U četiri slučaja inicijativu su podnijeli predsjednici sudova, a samo u jednom se radilo o advokatu. Mogli bismo da se zapitamo da li se sudijama time šalje poruka da će biti zaštićeni od svega, osim od onoga što menadžment u pravosuđu smatra da nije u redu", rekla je Bajramspahić.

"Komisija za etički kodeks sudija zapravo uopšte ne objašnjava na osnovu čega utvrđuje činjenično stanje, osim što kaže da uzima u obzir izjave sudija. Mi smo apelovali da oni promijene način rada, da uzimaju u obzir svjedoke koji su prisutni u sudnici, da uzmu u obzir snimak ako postoji – u jednom slučaju im je bio dostavljen snimak čitave situacije koji nisu željeli da uzmu u obzir", rekla je Tea Gorjanc prelević iz Akcije za ljudska prava (HRA).

Sporno je, vjeruje Gorjanc Prelević, i to što članovi Komisije, koju čini dvoje sudija i član Sudskog savjeta, ne osjećaju potrebu da svoje odluke obrazlažu. To se, kaže, nije promijenilo ni u mandatu odlazećeg Sudskog savjeta.

"Oni misle da niko ne čita te odluke i da oni stavove nikome ne moraju da obrazlažu. Mislim da je to poguban stav za reformu, za napredak, za povjerenje građana", poručila je Gorjanc Prelević.

Ništa manje, kaže ona, ne zabrinjava ni podatak da određeni broj sudija, kojima zbog najtežih disciplinskih prekršaja prijeti razrješenje, podnose ostavku na tu funkciju kako bi izbjegli ozbiljnije posljedice.

"Zalagali smo se za to da propisi onemoguće obustavu disciplinskog postupka ili postupka za razrješenje sudije time što bi sudija dao ostavku, jer smatramo da bi bilo veoma važno dovesti taj slučaj do kraja + i zbog mogućeg odštetnog zahtjeva države u odnosu na tu osobu, koja možda do te mjere neprofesionalno obavlja svoj posao da to dovede do štete koju onda država mora da plaća", kazala je Gorjanc Prelević.

Radna grupa koju je sačinio Sudski savjet sastavila je predlog teksta izmjena Zakona o Sudskom savjetu, ali nismo mogli da dobijemo informacije da li će njime biti precizirani mandat i ovlašćenja disciplinskog tužioca, kao i da li će biti otklonjena preklapanja nadležnosti etičke i disciplinske komisije zbog kojih, prema riječima naših sagovornica, sudije često dobijaju blaže kazne.

Bonus video: