Simbolično, na dan kada je stvorena velika Jugoslavija 29. novembar, završeno je i posljednje suđenje pred Haškim tribunalom, ljudima koji su doprinjeli da se Jugoslavija raspadne. Najveći značaj Haškog suda, po ocjeni dvokata Gorana Rodića, koji je branio optužene iz Crne Gore, je to što je promovisao princip kažnjivosti ratnih zločina. Za njega su međutim nesporne kontroverzne odluke posebno u dijelu politike gonjenja bivših predsjednika .
“Gdje su tek nakon smrti tih ljudi, u javnost izlazili sa konstatacijama da bi oni bili sigurno optuženi, da su u tom momentu živi, a bilo je prilike i vremena i da se protiv njih podižu optužnice", kazao je Rodić
Socijaldemokrate, koji su u vlasti partner DPS-a, ne dovode u pitanje pozitivnu ulogu tribunala u rasvjetljavanuju ratnih zločina, ali je za ovu stranku upitna selektivnost u kažnjavanju
„Pitanje je koliko je posao završen, jer nijesu kažnjeni svi zločinci. Dobra stvar Haškog tribunala je što je na neki način pokušano, i djelimično se uspjelo u tome da se skine teženi krivica sa čitavih naroda", kazao je Đorđe Suhih.
Za SDP, sud u Hagu nije imao pomiriteljsku ulogu.
“Nije ispunjen skoro uopšte, pa danas imamo ljude koji su veoma čvrsto zakopani u svoje etničke rovove, gdje je svaki zločinac tuđe nacionalnosti, a heroj obično, i ako je osuđen, vlastite”, kazao je Mirko Stanić iz SDP-a.
Ratni zločini ne zastarijevaju, i sada su na redu nacionalni sudovi. Haški tribunal im je u nasljeđe ostavio hiljade učesnika u ratovima u bivšoj Jugoslaviji protiv kojih treba sprovesti istragu. Sagovornici TV "Vijesti" sumnjaju da će taj posao u skorije vrijeme biti završen.
“Presudna je politička volja, koja treba biti izražena da bi se ta krivica individualizovala”, rekao je Rodić.
“Ali je to problem prije svega zbog toga, što bi neki ljudi koji su učestovavali aktivno u ratnim dešavanjima tokom 90-tih, koji su bili naredbodavci tih dešavanja, našli se pod udarom, a danas obavaljuju visoke političke funkcije”, kazao je Stanić
“Nismo imali snage tada, bojim se da nećemo imati ni sada snage", dodao je Suhih.
Za skoro četvrt vijeka postojanja, pred Haškim tribunalom za ratne zločine počinjenene na tlu bivše Jugoslavije, optuženo je više od 160 osoba. Doneseno je preko 80 presuda na dugogodišnje kazne zatvora, među kojima pet na doživotni zatvor, ali je izrečeno i 19 oslobađajućih presuda. Ovaj sud, tokom rada je dosudio zatvorske kazne u trajanju od preko hiljadu godina.
Bonus video:
