Program stručnog osposobljavanja za visokoškolce godinama je šansa da svršeni studenti kroz devet mjeseci pripravničkog staža u državnim institucijama, ali i privatnim kompanijama, steknu prva radna iskustva. Ipak, mali je broj onih koji nakon toga ostanu da rade kod istog poslodavca, pokazuje istraživanje agencije DeFakto, sprovedeno za potrebe Asocijacije za demokratski prosperitet ZID a u kojem je učestvovalo 1.777 ispitanika, odnosno svaki osmi korisnik programa.
"23 posto kaže da jeste kod istog poslodavca, 21 kaže da ali kod nekog drugog poslodavca u struci, 12 da kod drugog poslodavca van struke, 42 posto još uvijek nije našlo zaposlenje", kazala je Olivera Komar iz De Fakto agencije.
Istraživanje pokazuje i da su tačne spekulacije da mnogi pripravnici nisu ni morali da dolaze na posao.
"Imate ljude koji su radili jako puno, a imate i one koji uopšte nisu dolazili na posao. Kad smo pitali nominalno koje je bilo vaše radno vrijeme minimalno je bilo dva sata, maksimalno 12 sati. 20 posto kaže da su mogli da ne dolaze na posa", kazala je Komar.
Istraživanje dalje pokazuje da četvrtina ispitanika nije radila posao za koji su kvalifikovani. Nekim pripravnicima poslodavac nije pružio ni osnovne uslove za rad.
"Procenat onih koji nisu imali spostveni kompjuter je 35 odsto, svaki treći. Svaki četvrti nije imao sto, svaka deseta osoba nije imala svoju stolicu", kazala je Komar.
Komar tvrdi da se ovi nedostaci mogu ispraviti, sprovođenjem evaluacije programa, sa čine su saglasni skoro svi ispitanici. Ipak, 90 odsto njih bi, bez obzira na sva iskustva, preporučilo program stručnog osposobljavanja, a kao razlog navode to što često nemaju drugu priliku za obavljanje pripravničkog posla. Po podacima iz septembra, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nalazi se 9,25 hiljada visokoškolaca.
Bonus video:
