Otvaranje pregovaračkog poglavlja koje se bavi životnom sredinom moglo bi da bude dovedeno u pitanje, nakon potpisivanja pariskog sporazuma.
To su saopštili iz nevladine organizacije “Grin Houm”, ocijenivši da je klimatski sporazum u Parizu usko povezan sa pristupanjem Crne Gore EU i da bi, zbog mnogih neriješenih pitanja, moglo da bude problema.
“Sporazum u Parizu zapravo predstavlja samo početak, a najveće opterećenje će biti na samim državama. Strateški dokumenti u oblasti klimatskih promjena moraju biti usklađeni sa međunarodnim propisima u prvom redu onima koje postavlja EU. Sa druge strane, planovi i projekti u sektorima, kao što su energetika, industrija i saobraćaj, moraju pratiti politiku i dokumenta donesena u oblasti klimatskih promjena”, kaže Sanja Svrkota iz te organizacije.
Ona je pojasnila da otvaranje poglavlja može biti dovedeno u pitanje, s obzirom na postojeće stanje i planove u energetskom sektoru, kao što je izgradnja drugog bloka Termoelektrane, istraživanja nafte i gasa, ali i neriješena pitanja kvaliteta vazduha i upravljanja otpadom.
Iz Vlade je “Vijestima” ranije saopšteno da sporazum iz Pariza nije preprepreka za dalje korištenje uglja iz basena Pljevalja i otvaranja drugog bloka Termoelektrane.
Oni su naveli da je u Evropi najviše aktivnih termoelektrana na ugalj i da sporazum ne zabranjuje korišćenje uglja, već se uvodi obavezno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte koji nastaju njegovim sagorijevanjem.
Svrkota je istakla da će ratifikovanje Sporazuma Crnoj Gori omogućiti i veći pristup fondovima za borbu protiv klimatskih promjena, ali i reviziju postojećih nacionalnih ciljeva:
“Svakako da će se planirane promjene na nivou EU odraziti i na našu zemlju, s obzirom na to da se očekuje revizija postojećih direktiva, kao što su direktive o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije, ali i strukturna reforma sistema trgovine emisijama”.
Emisiju gasova svesti na nulu
Svrkota je pojasnila da je, dugoročno gledano, cilj Sporazuma da se emisije gasova svedu na nulu u drugoj polovini ovog vijeka i da se globalno zagrijavanje zadrži na nivou ispod dva stepena.
“Osnovni elementi Sporazuma vezani su za povećanje ambicija kada je riječ o nacionalnim ciljevima za smanjenje emisija sa efektom staklene bašte i to svakih pet godina, kao i posvećenost adaptacijama na klimatske promjene kako bi se spriječili gubici i štete kako po životnu sredinu, tako i po ljude i ekonomiju. Prvi korak za našu zemlju kao i ostale zemlje regiona jugoistočne Evrope biće potpisivanje sporazuma u aprilu 2016. godine, a zatim i ratifikacija u parlamentu”, kazala je ona.
Bonus video:
