Vojvodski savjet usvojio deklaraciju o podizanju spomenika Pavlu Đurišiću

Inicijatori podizanja spomenika vjeruju i da Crna Gora kao članica NATO pakta ima razlog više da podigne spomenik Đurišiću
3676 pregleda 287 komentar(a)
Vojvodski savjet, Foto: Printscreen (YouTube)
Vojvodski savjet, Foto: Printscreen (YouTube)
Ažurirano: 08.08.2017. 17:29h

Vojvodski savjet ujedinjenog ravnogorskog pokreta usvojio je danas deklaraciju o pomirenju i podizanju spomenika vojvodi Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana.

"Ovdje je bio štab četničkog vojvode Pavla Đurišića. Iz ovog sela je 75 momaka stradalo kroz Staru Gradišku, Hrvatsku i Sloveniju sa Pavlom Đurišićem pa mi njihovi potomci stradalih želimo da obilježimo i upišemo njihova imena ovdje", rekao je mještanin Gornjeg Zaostar Vujadin Dobrašinović.

Ideja o podizanju spomenika Pavlu Đurišiću stara je deceniju i po.Tada je na ovom mjestu postavljen postament koji je država ubzro srušila. Isto to urađeno je nedavno u Andrijevici kada je uklonjen spomenik Puniši Račiću. Poštovaoci lika i djela Pavla Đurišića, kažu međutim da ne žele sukob sa državom

Inicijatori podizanja spomenika vjeruju i da Crna Gora kao članica NATO pakta ima razlog više da podigne spomenik Đurišiću.

"A treba podsjetiti da je i Amerika članica NATO pakta, da je u Americi podignut spomenik Pavlu Đurišiću, da se on tamo tretira kao anti-fašista, da se u Engleskoj tretira kao anti-fašista, da Englezi po njihovim dokumentima tretiraju antifašističke pokrete jedine u Jugoslaviji partizanski i četnički pokret", rekao je istoričar Goran Kiković.

"Je li sramota da Amerikanci i stranci više poštuju vojvodu Pavla Đurišića nego mi .Za nas je to sramota", rekao je Vladimir Janković iz NVO Srpska stvar.

"Aktuelna vlast sad pravi spomenike Njemcima u Podgorici. Eto Njemcima koji su okupirali Jugoslaviju 1941-1945 godine", rekao je Mileta Pavićević iz Ravnogorskog pokreta.

Oživljavanje inicijative o podizanju spomenika Pavlu Đurišiću, Beranci, različito komentarišu.

Pavle Đurišić rođen Drugi svjetski rat dočekao je kao kapetan Vojske kraljevine Jugoslavije. Učestvovao je u 13-julskom ustanku 1941 a šest mjeseci kasnije pristupa četničkom pokretu Draže Mihailovića kao jedan od komandanata tog pokreta za Crnu Goru. Istorija ga pamti po masakrima nad civilnim stanovništvom na sjeveru Crne Gore i u istočnoj Bosni. Ubijen je 1945 godine u ustaškom logoru Jasenovac. Na tradicionalnom saboru u Gornjem Zaostru usvojena je deklaracija o pomirenju uz poruku da treba da zaboravimo podjele i zauvijek živimo u miru, demokratiji i prosperitetu. Inicijativu za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću na ovom mjestu,NVO Ravnogorski pokret u Crnoj Gori uputiće Vladi narednih dana.

Bonus video: