Bolivija i Morales: Nakon ostavke predsjednika stižu dani neizvesnosti

Demonstranti slave na ulicama, a šta sada čeka Boliviju.
1111 pregleda 0 komentar(a)
Morales je u televizijskom uključenju objavio ostavku, Foto: AFP
Morales je u televizijskom uključenju objavio ostavku, Foto: AFP

BBC

Predsednik Bolivije Evo Morales dao je ostavku nakon 14 godina na vlasti, zbog nemira nakon spornih rezultata izbora.

Ostavka predsednika Moralesa donosi dane neizvesnosti.

Načelnik generalštaba bolivijske vojske ga je pozvao da napravi ovakav korak nakon masovnih protesta.

Kontrolori na izborima prijavili su brojne nepravilnosti, ali Morales je rekao da je bio žrtva državnog udara.

Rekao je da odlazi kako bi zaštitio porodice političkih saveznika, nakon što su njihove kuće zapaljene.

U televizijskom obraćanju, Morales je poručio demonstrantima da „prestanu da napadaju braću i sestre, da pale i napadaju".

Vakuum vlasti

Analiza Kejt Vatson, dopisnice iz Južne Amerike

Najveće kritike Morales je dobio zbog nepoštovanja demokratije u Boliviji - optužen je da je odbio da se povuče sa vlasti.

Ali ni činjnica da je vojska tražila od Moralesa da se povuče, ne čini mnogo za demokratiju u toj zemlji.

Morales je sada otišao, a na vlasti je nastao vakuum. Sve veći broj članova njegove stranke se povlači, a čini se da postoji potreba za kažnjavanjem - da bi Evo Morales i njegovi ljudi platili cenu za greške koje su napravili dok su bili na vlasti.

Njegove pristalice nazvale su ovo državnim udarom - a protivnici krajem tiranije. Sada je prioritet da se izabere privremeni vođa, raspišu novi izbori i spoji polarizovana Bolivija ili će se država suočiti sa još većim nemirima i nasiljem u nedeljama koje dolaze.

Ostavke su podneli i zamenik predsednika Alvaro Garsija i predsednica Senata Adrijana Salvatijera.

Demonstranti su izašli na ulice da proslave, skandirajući „da, možemo".

Kako je do ovoga došlo?

Građanski protesti u Boliviji traju nekoliko nedelja, nakon izveštaja o izbornoj krađi.

Napetosti su najpre porasle u noći predsedničkih izbora nakon što je brojanje rezultata, bez objašenjenja, zaustavljeno na 24 sata.

Konačni rezultati pokazali su da Morales vodi sa nešto više od 10 posto.

Najmanje tri osobe poginule su tokom sukoba koji su usledili. Demonstrantima su se pridružili i neki uniformisani policajci.

U nedelju je Organizacija Američkih Država, koja je nadgledala izbore, saopštila da je pronašla dokaze o brojnim nepravilnostima i nije mogla da potvrdi prethodno objavljene rezultate.

Pritisak na Moralesa je rastao tokom dana, pošto je nekoliko njegovih političkih saveznika podnelo ostavku, a neki su kao razloge navodili strah za bezbednost porodica.

General Vilijams Kaliman, načelnik generalštaba, pozvao je Moralesa da podnese ostavku „da bi se omogućilo smirivanje napetosti i vraćanje stabilnosti u državi".

Vojska je saopštila da će sprovesti operacije radi „neutralizacije" bilo koje naoružane grupe koja je napala demonstrante.

Kakve su bile reakcije?

Lider opozicije Karlos Mesa - koji je na izborima održanim prošlog meseca osvojio drugo mesto - zahvalio je demonstrantima za „herojski mirni otpor".

On je na Tviteru opisao ovakav razvoj „krajem tiranije" i „istorijskom lekcijom", rekavši „Živela Bolivija!".

demonstranti u boliviji
Reuters

Demonstranti slave

Međutim, lideri Kube i Venecuele - koji su ranije dali podršku Moralesu - situaciju su nazvali „državnim udarom".

Predsednik Kube Migel Dijaz Kanel reko je da je ovo „nasilni i kukavički" pokušaj borbe protiv demokratije, dok je venecuelanski lider Nikolas Maduro na Tviteru napisao: „Kategorički osuđujemo državni udar protiv našeg brata predsednika".

Zvaničnici Meksika saopštili su da razmatraju mogućnost davanja azila Moralesu.

Ko je Evo Morales?

Prvi je bolivijski predsednik koji pripada starosedelačkom narodu i na vlasti je bio od 2006.

Na oktobarskim izborima kandidovao se za četvrti uzastopni mandat nakon kontroverzne odluke Ustavnog suda da ukine ograničenje za tu funkciju.

Na referendumu 2016. godine većina je glasala protiv ukidanja ograničenja za broj predsedničkih mandata.

Međutim, Moralesova stranka je ovo pitanje je pokrenula pred Ustavnim sudom, koji je u potpunosti ukinuo ograničenja broja mandata.

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Bonus video: