Komesar za ljudsku prava Savjeta Evrope, Dunja Mijatović, poručila je da se naše dragocjene slobode i prava moraju štititi, pogotovo u kriznim vremenima.
"Globalni zdravstveni problemi koje izaziva COVID-19 zahtijevaju efikasne mjere radi zaštite živote i zdravlja. To podrazumijeva borbu protiv dezinformacija koje bi mogle da izazovu paniku i nemir u društvo. Nažalost, neke vlade koriste ovu neophodnost kao izgovor za uvođenje pretjeranih ograničenja na slobodu medija, to je kontraproduktivan pristup koji mora da se prekine", ocijenila je Mijatović u saopštenju.
Dodala je, kako prenosi N1, da su u proteklih nekoliko nedjelja, parlamenti, vlade i lokalne vlasti su donijeli zakone, dekrete ili odluke kojima se jasno otežava rad novinara i medijskih radnika i ograničava pravo javnosti na informacije.
"Novinari koji izvještavaju o pandemiji u Mađarskoj i Ruskoj federaciji se suočavaju sa nizom sankcija, uključujući i mogućnost zatvorske kazne do pet godina za širenje 'lažnih informacija', dok su u Azerbejdžanu nedavno usvojene promjene propisa po kojima su vlasnici Internet portala obavezni da sprječavaju širenje 'štetnih informacija'", navodi ona.
Navodi i da je u Rumuniji je donijet dekret koji vlastima omogućava uklanjanje sadržaja i blokiranje sajtova na kojima se nalazi sadržaj koji sadrži 'lažne informacije' o razvoju COVID-19 and mjerama za sprječavanje širenja zaraze bez mogućnosti žalbe na odluku vlasti.
"U Bosni i Hercegovini dekreti i predloženi propisi namijenjeni kažnjavanju zbog širenja informacija koje mogu da izazovu paniku bi mogli da ograničavaju rad novinara, kao i slobodu izražavanja na društvenim medijima. A u Jermeniji je veći broj novina i sajtova bio prinuđen da uklanja informacije pošto su usvojena stroga pravila koja zabranjuju objavljivanje medicinskih i epidemioloških informacija o pandemiji koje nisu u skladu sa zvaničnim izvorima", dodaje se u saopštenju.
Mijatović ocjenjuje da je pristup informacijama postao kolateralna žrtva mjera koje vlade uvode zbog pandemije.
"Međutim, kako su naveli međunarodni stručnjaci u nedavnoj zajedničkoj izjavi, novinarstvo ima ključnu svrhu tokom zdravstvenih kriza. Uprkos činjenici da su pravovremene informacije neophodne da bi javnost shvatila opasnost i zaštitila sebe, filtriranje informacija i kašnjenje odgovora na zahteve za informacije je zabeleženo u nekoliko zemalja članica. U Češkoj, Srbiji i Italiji je bilo slučajeva sprječavanja novinara da prisustvuju konferencijama za medija, da dobiju informacije od zvaničnika zdravstvenih službi ili u izvještavanju o radu službi bezbjednosti", piše u saopštenju.
Od najveće je važnosti, dodaje Mijatović, da se novinarima omogući rad u bezbjednim uslovima, bez straha od maltretiranja ili napada kako je navedeno u Preporuci (2016)4 Komiteta ministara o zaštiti novinarstva i bezbednosti novinara i drugih medijskih radnika.
"Međutim, u Turskoj je nekoliko novinara privedeno zbog izveštavanja o COVID-19. U Sloveniji je novinar postao žrtva kampanje iz medija koji su bliski vladajućoj partiji pošto je podnio zahtjev za informacije o mjerama koje je vlada uvela zbog pandemije", navodi Mijatović.
Nema sumnje da su vlade suočene sa izazovim bez presedana tokom pandemije, ocjenjuje ona.
"Međutim, ovo ne smije da bude izgovor za pritisak na medije kojim bi se ograničilo pravo javnosti na informacije. Novinari i medijski radnici rade nešto bez čega ne možemo radi javnog interesa. Njihov rad mora da bude zaštićen a ne podrivan", izjavila je.
Mijatović je pozvala sve članice Savjeta Evrope da čuvaju slobodu medija i da obezbijede neophodne mjere protiv dezinformacija koje su odgovarajuće i uz redovnu kontrolu parlamenata i nacionalnih innstitucija koje se bave zaštitom ljudskih prava.
"Mere protiv dezinformacija ne smiju da sprječavaju novinare i medijske radnike u njihovom radu i ne smiju da neopravdanju blokiraju Internet sadržaje. One zemlje koje su uvele restrikcije koje nisu u skladu sa ovim standardima moraju da ih hitno ukinu", zaključila je Mijatović.
Bonus video:
