Vatikanski tajni arhiv, u kojem se čuvaju milioni dokumenata nastalih tokom 12. vijeka, više nema u svome naziv pridjev "tajni", odlučio je papa Franjo.
Vatikanski apostolski arhiv novi je naziv te institucije, objavio je Vatikan.
Papa je preimenovao neprocjenjive arhive, u kojima se čuvaju pisma kralja Henrika VIII sa zahtjevom za razvod od Katarine Aragonske, na koji je papa odgovorio negativno, zbog čega je nastala Anglikanska crkva 1534.
Originalni zapisi sa suđenja Galileu iz 1633. takođe se tamo čuvaju.
Time se uklanjaju "negativni prizvuci" koji proizlaze iz latinske riječi "secretum", čiji je prevod, kada su arhivi dobili ime 1610, bio bliži riječima "lični" ili "zatvoreni" nego "tajni", pojasnio je papa.
Bili su tajni samo po nazivu
Vatikanski tajni arhivi bili su tajni samo po nazivu, te je građa bila dostupna nakon određenog perioda, kao i u većini državnih arhiva, prenosi Hina.
Zbog ogromne i vrijedne građe vatikanski su arhivi danas jedan od najvažnijih istraživačkih centara na svijetu, a najstariji spisi potiču iz 8. vijeka.
Osamdeset pet kilometara polica i podzemni svod poznat kao "bunker", čija je verzija rekonstruisana u filmskoj adaptaciji romana Dena Brauna "Anđeli i demoni", nalaze se u arhivima.
Istraživačima je dostupna građa do 1939, zaključno s pontifikatom pape Pija XI.
Građa iz vremena pontifikata Pija XII (1939-1958) biće dostupna od marta 2020, što iščekuje jevrejska zajednica.
Naime, mnogi Jevreji smatraju da Pije XII nije dovoljno učinio da zaštiti Jevreje u Drugom svjetskom ratu.
Vatikan tvrdi kako je Pije odlučio potajno pomagati Jevrejima, smatrajući kako bi u suprotnom slučaju mogao izazvati oštru reakciju Trećeg rajha i time pogoršati položaj Jevreja, ali i katolika u ratnoj Evropi.
Kada je papa Franjo objavio deklasificiranje građe iz pontifikata Pija XII. u martu ove godine, kazao je kako je baština pape Pija XII. posmatrana uz "neke predrasude i pretjerivanja".
Bonus video:
