Pažljivo osmišljena predstava jedinstva

Novi lideri Evropske unije preuzimaju kormilo u trenutku kada je blok suočen sa teškim podjelama i izazovima
1262 pregleda 0 komentar(a)
Lagard, Sasoli, Fon der Lajen i Mišel juče ispred Kuće evropske istorije u Briselu, Foto: Olivier Matthys/AP
Lagard, Sasoli, Fon der Lajen i Mišel juče ispred Kuće evropske istorije u Briselu, Foto: Olivier Matthys/AP

Lideri Evropske unije juče su proslavili 10. godišnjicu Lisabonskog sporazuma, temeljnog pravnog akta, u jeku poziva za reformu bloka koji je u proteklih deset godina oslabljen ekonomskom i migrantskom krizom, usponom euroskepticizma i breksitom.

Juče su takođe novi lideri zvanično stupili na dužnost. Njemica Ursula fon der Lajen je zvanično naslijedila predsjednika EK Žan Kloda Junkera i postala prva žena na toj poziciji. Šarl Mišel je naslijedio Donalda Tuska na funkciji predsjednika Savjeta EU i predsjedavajućeg samita evropskih lidera.

„Nije mogao biti bolji dan za početak rada“, kazala je Fon der Lajen. „Mi smo čuvari Sporazuma“, dodala je nova šefica EK.

Fon der Lajen i Šarl Mišel obilježili su inauguraciju mandata zajedno sa novim predsjednicima Evropskog parlamenta i Evropske centralne banke, Dejvidom Sasolijem i Kristin Lagard.

„Četvoro predsjednika zajedno“, kazala je Lagard, bivša francuska ministarka finansija i izvršna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda. „Dva muškarca i dvije žene“, kazala je ona.

Jučerašnja ceremonija, kako navodi portal „Politiko“ i jeste bila istorijski prikaz rodne ravnopravnosti u bloku koji teži da bude globalni primjer jednakosti, ali u čijem rukovodstvu do sada žene nikada nijesu bile ravnopravno zastupljene.

Ceremonija, održana u Kući evropske istorije u Briselu, je takođe bila i pažljivo osmišljena predstava jedinstva dok se novi lideri EU pripremaju da odgovore na mnoge izazove počev od breksita do klimatskih promjena.

Fon der Lajenova je jučerašnji govor iskoristila da naglasi koliko je, po njenom mišljenju, napredovala EU u posljednjih deset godina od stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma. „Prije deset godina, naši prethodnici su i dalje razgovarali da li Evropa treba da ima zastavu ili himnu“, kazala je ona. „Međutim u ovih deset godina, milioni ljudi su izašli na ulice mašući evropskom zastavom - našom zastavom - a milione je inspirisala i dirnula „Oda radosti“, evropska himna, naša himna“.

„Naša odgovornost je da budemo prvaci i da predstavljamo naše zemljake Evropljane u njihovim snovima i težnjama“.

Sasoli je kazao da je dužnost novih lidera da obećanja iz prethodnih nekoliko mjeseci pretvore u rezultate koji će unaprijediti ljudske živote. „Počev od borbe protiv klimatskih promjena do suzbijanja rasta cijena života, Evropljani žele rezultate“, kazao je on.

Fon der Lajenova će danas prisustvovati klimatskom samitu u Madridu, a tokom prve nedjelje na novoj dužnosti planira da posjeti Afriku, čime je naglasila dva ključna prioriteta Komisije u sljedećih pet godina. „U petak, idem u prvu posjetu van EU. To će biti Afrika“, kazala je Fon der Lajenova novinarima, u očigledno simboličnom potezu koji ima za cilj da pokaže da će se Evropa ubuduće više fokusirati na taj kontinent. Međutim, spoljnopolitički priorioteti Fon der Lajenove i njene komisije su i dalje prilično nejasni, navodi Rojters.

Deset godina nakon stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma, blok osnovan u cilju stvaranja jedinstva nakon Drugog svjetskog rata pogođen je brojnim podjelama. Lisabonski sporazum, nazvan i „reformski“, potpisan je 13. decembra 2007.

Poslije ratifikacije koja se odužila zbog protivljenja Irske, Poljske i Češke, Sporazum je stupio na snagu 1. decembra 2009.

Taj dokument je donijet umjesto najavljivanog znatno ambicioznijeg i perspektivnijeg „evropskog ustava“ koji je odbačen pošto je odbijen na referendumima u Francuskoj i Holandiji 2005. godine, iako je bio prihvaćen u većini ostalih zemalja.

Lisabonskim sporazumom je pojednostavljen proces donošenja odluka i ojačana je uloga Evropskog parlamenta. Uprkos tome što je Sporazumom smanjena moć vlada na veto kada su u pitanju zakonodavne izmjene, ostalo je nekoliko oblasti poput spoljnje politike i poreza koje i dalje zahtijevaju jendoglasnost - i usljed toga su podložne vetu svake pojedinačne članice.

Tako, na primjer, blok 2015. godine nije uspio da usvoji zajedničku politiku azila u naporima da suzbije priliv izbjeglica sa Bliskog istoka u najgoroj imigracionoj krizi od Drugog svjetskog rata.

Evropska unija, uprkos jučerašnjim naporima novih lidera da demonstriraju jedinstvo, ostaje podijeljena i oko ekonomskih reformi, što podstiče strahove da valuta euro koju koristi 19 država članica možda nije dovoljno snažna da izdrži eventualnu novu finansijsku krizu.

Sa odlaskom Junkera Luksemburg pod lupom zbog poreza

Svega nekoliko dana pošto je bivši premijer Luksemburga Žan Klod Junker napustio dužnost predsjednika Evropske komisije, novi zvaničnici u izvršnom tijelu EU će razgovarati o izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda prema kojem je Luksembrug jedan od vodećih poreskih rajeva na svijetu.

Potpredsjednica EK Margret Vestager i komesar za poresku politiku Paolo Đentloni danas će se sastati sa istražiteljima MMF-a.

Žan Klod Junker
Tolerisao nezakonite poreske prakse u Luksemburgu(Foto: Francisco Seco/AP)

Žan Klod Junker, premijer Luksemburga od 1995. do 2013, u subotu je okončao petogodišnji mandat predsjednika EK. Za vrijeme njegovog mandata u Briselu, EU je ostvarila izvjesni napredak u borbi protiv utaje poreza, ali se takođe našla na meti kritika evropskih poslanika i aktivista da je sastavila crnu listu poreskih rajeva iz koje je izuzela 28 država članica bloka.

Luksemburg država od 600 000 stanovnika ima direktne strane investicije u vrijednost od 4 biliona dolara, kao mnogo veće Sjedinjene Države i više od Kine, pokazali su podaci MMF-a, navodi Rojters.

Za vrijeme Junkerovog mandata u EK, Luksemburg je davao nezakonite poreske ustupke velikim korporacijama, poput tehnološkog giganta Amazona i kompanije Fiat. Međutim, umjesto da kazni Luksemburg, EK je naredila da Luksemburg isplati neplaćeni porez.

Bonus video: