Na otvaranju Tramp tornjeva u Istanbulu 2012, tajkun Donald Tramp je uveliko hvalio Tajipa Erdogana, rekavši pred uglavnom turskom publikom da njihov lider, tada premijer, uživa veliki ugled u svijetu.
„On je dobar čovjek. Predstavlja vas veoma dobro,“ rekao je Tramp na ceremoniji.
Otkad je postao predsjednik SAD, Tramp otvoreno daje komplimente Erdoganu i njegovom ratobornom stilu vladavine, nazivajući ga „prijateljem“ i „izuzetno dobrim liderom“. Mnogi smatraju da je ovakva Trampova naklonjenost turskom lideru, sa kojim će se danas sastati u Bijeloj kući, jedini razlog zbog kojeg odnosi između Turske i SAD nisu potpuno propali zbog brojnih sporova, piše Rojters.
„Dvojica lidera imaju međusobni afinitet kao predsjednici čvrstorukaši,“ kaže Soner Kagaptaj, direktor programa za Tursku na vašingtonskom Institutu za bliskoistočnu politiku. On upozorava da postoji duboki animozitet unutar birokratija dvaju saveznika NATO.
„Jedina komponenta američko-turskog odnosa koji trenutno funkcioniše je dio Tramp-Erdogan,“ kaže Kagaptaj.
„Povjerenje između vladinih agencija obiju država je potkopano i u Turskoj postoji velika ljutnja prema SAD u Turskoj i obratno.“ Odnos između Vašingtona i Ankare je zapao u novu krizu prošlog mjeseca zbog Sirije, nakon što je Erdogan počeo prekograničnu akciju protiv američkih saveznika Kurda. Nekoliko mjeseci prije toga, Amerikance je iznervirala turska kupovina ruskog sistema raketne odbrane.
Turska je odbacila prijetnje američkim sankcijama u julu počela da dobija prve isporuke S-400. U odgovoru na to, Vašington je isključio Tursku iz programa borbenih aviona „F-35“, u kojem je Ankara bila proizvođač i kupac. Međutim, do sada nije uveo nikakve sankcije.
Rojters navodi da je taj potez razbijesnio američki Kongres, čija se ljutnja na Tursku produbila nakon ofanzive Turske u Siriji protiv kurdske milicije, glavnog partnera Vašingtona u borbi protiv Islamske države.
Američki Predstavnički dom je prošlog mjeseca usvojio paket sankcija kako bi kaznio Tursku zbog sirijske operacije, dok su ključni članovi Senata, uključujući Trampovog saveznika Lindzija Grejema, obećali da će ići još dalje ako Ankara ugrozi Kurde. Predstavnički dom je takođe glasao za neobavezujuću rezoluciju kojom se prvi put priznaju kao genocid ubistva 1,5 miliona Jermena prije 100 godina, čime je razbijesnio Ankaru. Neki poslanici su u ponedjeljak poslali pismo Trampu sa zahtjevom da poništi poziv koji je poslao Erdoganu.
Erdogan je do sada izbjegao sankcije, ali je savjetnik za nacionalnu bezbjednost u Bijeloj kući Robert O’Brajen u nedjelju rekao da je ta prijetnja realna. „Ako se Turska ne oslobodi S-400, vjerovatno će biti sankcija … Turska će osjetiti uticaj tih sankcija,“ rekao je za CBS njuz.
„Erdogan se sada skoro isključivo oslanja na nepredvidivog i nepopularnog republikanskog predsjednika. Dodvoravajući se Trampu, Erdogan je otuđio američke poslanike jačajući odnos sa Moskvom. Umjesto da koriguje ponašanje i pokuša da dobije saglasnost za svoj pristup, Erdogan tretira Trampa kao jedinog relevantnog donosioca odluka u SAD. To je kockanje koje bi ga moglo skupo koštati,“ piše Hafington post“.
Gonul Tol, šef programa za Tursku u vašingtonskom institutu za Bliski istok, kaže da je nepovjerenje Pentagona prema turskoj vojsci bez presedana.
„Čak i u Stejt departmentu, ljudi su veoma frustrirani. Turskoj nije ostalo puno prijatelja u Vašingtonu,“ kaže Tol.
Problemi koji narušavaju odnose između dva NATO saveznika idu dalje od Sirije i Rusije. Dok Vašington uglavnom ćuti povodom sve autoritarnije Erdoganove vladavine, on želi da Ankara odbaci optužbe protiv američkih konzularnih radnika. Za Ankaru je sporan i zahtjev za izručenje Fetulaha Gulena, kojeg optužuje za organizovanje pokušaja puča 2016, kao i američke optužbe protiv turske Halkbanke za kršenje sankcija uvedenih Iranu.
Što se tiče današnje posjete, glavni ciljevi Trampove administracije su da nagovori Trampa da odustane od S-400 i da pristane na trajnu obustavu vatre u Siriji, rekao je Rojters visoki zvaničnik vlade. „Želimo da to zaključimo,“ rekao je taj zvaničnik, misleći na oba pitanja.
Ako Turska pristane, Vašington bi na kraju mogao dozvoliti Ankari da se vrati u program aviona „F-35“ i ponuditi da potpiše trgovinski sporazum od 100 milijardi dolara, kazala su dvojica američkih zvaničnika. Ankara, međutim, još nije nagovijestila taj zaokret.
„Nešto poput toga da Turska napravi korak unazad kada je u pitanju kupovina S-400, nije na programu,“ rekao je visoki turski zvaničnik.
Razbijanje turskog lobija
„Hafington post“ piše da je Erdogan nekad mogao da računa na moćan lobi u SAD.
Sveštenik Gulen, koji živi u Pensilvaniji, upravlja širokom mrežom uticajnih Turaka i u domovini i u SAD, koji su usredsređeni na dodvoravanje Amerikancima. Njegova podrška je bila od vitalnog značaja za Erdoganov uspon.
Turski lider se, međutim, 2103. okrenuo protiv Gulena, uklonio njegove saveznike sa pozicija u vlasti i počeo paranoičnu kampanju za njegovo izručenje iz SAD.
Turski lobi se odjednom razbio i mnogi njegovi pripadnici sa najboljim vezama su počeli da pričaju negativno o Ankari, navodi „Hafington post“.
Gulenove pristalice sada pričaju uticajnim Amerikancima o Erdoganovom autoritarnom zaokretu i o tome kao ga SAD mogu obuzdati, piše američki portal, pozivajući se na izvore u Kongresu.
Bonus video:
