Vlade širom Evrope počele su pripreme za popuštanje restriktivnih mjera uvedenih u većem dijelu kontinenta kako bi se obuzdala pandemija koronavirusa, iako se očekuje da će restrikcije koje su paralisale ekonomiju ostati na snazi još nekoliko nedjelja.
Francuska, Španija, Danska i Finska su, prema pisanju „Fajnenšl tajmsa“ među mnogim državama koje su osnovale ekspertske timove kako bi ispitali mogućnost postepenog popuštanja ograničenja kretanja za pojedina preduzeća i škole, a da pritom izbjegnu drugi talas zaraze koji bi mogao ponovo izazvati kolaps zdravstvenih sistema.
U Španiji, gdje je juče zabilježen najmanji porast novih slučajeva od početka krize, premijer Pedro Sančez u subotu je produžio karantinske mjere u zemlji za još dvije nedjelje do 26. aprila, ali je kazao da će zabrane uvedene prošlog mjeseca za radnike koji nijesu nužni u sadašnjim okolnostima, uključujući proizvodnju i građevinu, biti ukinute nakon Uskrsa.
„Kada nam kriva zaraze bude pod kontrolom, krenućemo ka novoj normalnosti i obnovi ekonomije“, kazao je Sančez.
„Jedan tim epidemiologa već dvije nedjelje radi na planu za ponovno pokretanje ekonomske i društvene aktivnosti“, dodao je španski premijer.
Anđelo Boreli, šef italijanske Službe za civilnu zaštitu koja je zadužena za koordisanje nacionalne reakcije na epidemiju, nagovijestio je da bi „faza dva“ restriktivnih mjera mogla početi sljedećeg mjeseca.
„Ne želim da dajem datume, ali do 16. maja mogli bismo imati novih pozitivnih podataka koji ukazuju da možemo ponovo početi sa aktivnostima i zatim krenuti u fazu dva“, kazao je on.
Eduard Filip, francuski premijer, kazao je prošle nedjelje kazao da je proces „otključavanja“ bez presedana i da će biti „užasno kompleksan“, dodajući: „Vjerovatno nećemo istovremeno krenuti u popuštanje mjera na cijeloj teritoriji i za svakoga“, kazao je Filip i istakao da će svaka odluka popuštanju ograničenja biti donijeta uz konsultacije sa predstavnicima zdravstvenih vlasti.
Francuska je u potpunom karantinu od 17. marta, a ljudi ne mogu da napuste domove bez posebne dozvole.
U Austriji, gdje je juče broj osoba koje su se oporavile nadmašio broj novih slučajeva, kancelar Sebastijan Kurc je prema pisanju Rojtersa nagovijestio da bi danas mogao predočiti mapu puta o tome kada, kojim redosljedom i pod kojim uslovima bi ograničenja koja su na snazi od 16. marta mogla biti popuštana.
„Ukoliko budemo disciplinovani tokom uskršnje nedjelje, uvjeren sam da ćemo moći da se postepeno i oprezno vraćamo u normalu nakon Uskrsa“, kazao je Kurc za list „Klajne cajtung“.
Danska, jedna od prvih država u Evropi koja je obustavila aktivnosti i zatvorila svoje granice, prošle nedjelje je postala i prva zemlja koja je dala vremenski okvir za popuštanje ograničenja.
„Ukoliko mi Danci u sljedeće dvije nedjelje nastavimo da budemo složni, na distanci, i ukoliko brojke ostanu stabilne i razumne, onda će vlada početi sa postepenim, tihim i kontrolisanim ponovnim otvaranjem našeg društva“, kazala je 30. marta premijerka Mete Frederiksen.
„Kada ponovo otvorimo naše društvo, moramo to činiti postepeno. Na primjer, možda ćemo morati da radimo, predajemo ili odlazimo u škole u smjenama. Moraćemo da rasporedimo aktivnosti tokom dana, moramo spriječiti gužve u javnom prevozu, a kada budemo odlazili na posao to mora biti drugačije od onoga kako smo bili navikli“, kazala je danska premijerka.
Rijetke su vlade koje su poput danske i austrijske spremne da daju vremenski okvir za popuštanje ograničenja, a razlog za to je, prema mišljenju eksperata, činjenica da je za takva predviđanja neophodno masovno povećanje kapaciteta za testiranje.
Mnogi prema pisanju „Fajnenšl tajmsa“ takođe brinu da bi na taj način uoči uskršnjih praznika i toplijeg vremena mogli građanima koji su već iscrpljeni od višenedjeljnog boravka kod kuće i gubitka zarada poslati pogrešnu poruku.
U Njemačkoj, gdje treći dan zaredom pada dnevna stopa potvrđenih slučajeva, takođe su u toku pripreme za ono što je jedan zvaničnik nazvao „postepenim izlaskom“ koji bi bio „prihvatljiv u smislu zdravstvene politike“. „Međutim obazrivi smo povodom onoga što saopštavamo u javnosti“, kazao je on za „Fajnenšl tajms”
„Važna poruka sada glasi: nijesmo u fazi pandemije kada možemo reći ljudima da sada mjere mogu biti ublažene“, kazao je u petak Stefan Zibert, portparol njemačke kancelarke Angele Merkel
„Naravno da se za to možete pripremati mentalno, ali trenutno je bitna poruka da ostanete doma“.
Međutim, pojedini eksperti smatraju da vlade prave veliku grešku kada ne učestvuju u javnoj debati o popuštanju ograničavajućih mjera.
„Mada je jasno da ne možemo pričati o tome kada će doći do otvaranja, ali možemo razgovarati o tome kako to sprovesti“, kazao je Kristijan Vupen, profesor na Odsjeku za etiku, pravo, ekonomiju, društvene nauke i zdravlje na Univerzitetu u Kelnu i naučni savjetnik vlade pokrajine Sjeverna Rajna Vestfalija, najnaseljenijeg njemačkog regiona.
„Javnost to zaslužuje. Podnijeli su jako teško breme. Moraju imati povjerenja u ono što politički lideri budu radili narednih mjeseci“.
Profesor Vupen je jedan od desetine akademika - epidemiologa, fizičara, pravnika i ekonomista - koji su u petak objavili izvještaj za ekonomski institut Ifo u Minhenu.
Izvještaj je njihov pokušaj da naprave nacrt onoga što je profesor Vupen nazvao „strategija otvaranja, a ne strategija izlaska“, pošto teško da je vjerovatno da će biti povratka u normalnost prije nego što u širu upotrebu ne bude puštena pouzdana vakcina za kovid-19, a to bi u najboljoj varijanti moglo biti tek za nekoliko mjeseci.
Odvojena Ifo studija predviđa da bi njemačka ekonomija ove godine mogla zabilježiti pad od 20 odsto ukoliko restriktivne mjere budu na snazi tri mjeseca i ako uslijedi samo postepeni oporavak. Profesor Vupen i ostali autori izvještaja tvrde da je društvena i psihološka ograničenja jednako važno ublažiti, kao i gubitak proizvodnje.
U Ifo izvještaju se zalažu za primjenu strategije „prilagođene riziku“ po kojoj bi određene grupe, regioni i društvene i poslovne funkcije mogle početi sa aktivnostima prije nego ostali. Škole bi mogle početi sa nastavom imajući u vidu manji rizik od teških simptoma kod djece i opterećenost zaposlenih roditelja usljed zatvaranja škola, ali bi starije osobe i visokorizične grupe mogle ostati zatvorene mjesecima. Visoko automatizovane fabrike mogle bi početi sa radom, ali bi noćni klubovi bili posljednji u redu za ponovno otvaranje.
Ove promjene bi zahtijevale ogromne izmjene u organizaciji.
Danska i Belgija, na primjer, razmatraju da podijele odjeljenja i radnju nedjelju na dva dijela kako bi omogućili bolju socijalnu distancu, navodi „Fajnenšl tajms“.
Svako popuštanje ograničavajućih mjera moralo bi biti praćeno pojačanim testiranjem, kazao je Martin Lohs, profesor farmakologije na Univerzitetu Vurcbergu, još jedan od autora Ifo izvještaja.
Čak i masovno testiranje u Njemačkoj - koja je prošle nedjelje testirala 50 000 ljudi dnevno - nedovoljno je za populaciju od 80 miliona, kazao je on. Testovi zasnovani na detekciji antitijela bili bi nezamjenjivi.
Vlade treba da pojačaju proizvodnju zaštitne opreme pošto je upotreba zaštitnih maski postala rasprostranjena.
Rigoroznije praćenje i identifikacija kontakata preko aplikacija za mobilne telefone takođe bi bila od suštinskog značaja, kazao je profesor Lohs.
Popuštanje ograničenja koje neće biti isto za sve će neizbježno biti više zbunjujuće za javnost od preporuke da ostanu kod kuće, priznaje profesor Lohs. Međutim on je za „Fajnenšl tajms“ kazao da „transparentna komunikacija“ može pomoći u tome. „Izuzetno je važno da ljudima kažete istinu o teškim izborima sa kojima su suočeni, ali takođe i da im predočite vaše nade“.
Iran popušta mjere socijalnog distanciranja
Iranci ne moraju da biraju između zdravlja i radnih mjesta, kazao je juče predsjednik Hasan Rohani, u očiglednom pokazatelju da ta sankcijama razorena zemlja ne može sebi da priušti da parališe ekonomiju dok se bori da kontroliše epidemiju.
Iran će od 11. aprila popustiti mjere socijalnog distanciranja i omogućiti obnovu niskorizičnih aktivnosti, kazao je Rohani, dok prema zvaničnim podacima broj novih slučajeva zaraze u toj zemlji nastavlja da pada.
„Zluradnici i antirevolucionari tvrde da ljudi moraju da biraju između zdravlja i ekonomskih aktivnosti, ali to je potpuna laž“, kazao je Rohani, dodajući da „ekonomske aktivnosti, proizvodnja i zdravstveni protokoli mogu da koegzistiraju“.
Teheran, koji je epicentar epidemije i ekonomski pokretač u zemlji, biće izuzet iz plana prema kojem će se dvije trećine zaposlenih u javnim službama vratiti na posao, kazao je Rohani na sastanku kriznog štaba za borbu protiv koronavirusa.
Zatvaranje vjerskih objekata i zabrana putovanja između pokrajina ostaće na snazi do 18. aprila, kazao je Rohani dodajući da će javni saobraćaj i dalje funkcionisati uz neophodna ograničenja.
SAD očekuje najteža i najtužnija nedjelja
Sjedinjene Države ulaze u jednu od najkritičnijih nedjelja od izbijanja epidemije, a broj mrtvih je eksplodirao u Njujorku, Mičigenu i Luizijani, dok pojedini guverneri traže da se uvede zabrana kretanja na saveznom nivou.
U Njujorku, najteže pogođenoj državi, juče je prijavljeno skoro 600 novih smrtnih slučajeva, a ukupni broj zaraženih je premašio 122.000.
Tijela žrtava kovida-19 odlažu se u plastičnim kesama u improvizovanu mrtvačnicu kod medicinskog centra u Bruklinu, prenio je Rojters.
Guverner Njujorka Endrju Komo je kazao da je broj novih hospitalizovanih slučajeva pao za 50 odsto i da je prvi put zabilježen blagi pad dnevnog broja smrtnih slučajeva.
Međutim, on je upozorio da još nije jasno da li je kriza u toj državi stigla do vrhnuca.
„Ovo je veoma efikasan ubica“, kazao je Kuomo.
Ministar zdravlja Džerom Adams upozorio je juče u intervjuu za Foks da su teška vremena pored Amerikancima, ali da „postoji svjetlo na kraju tunela ukoliko bi u narednih 30 dana svako dao svoj doprinios“.
„Ovo će biti najteža i najtužnija nedjelja u životu većine Amerikanaca. Ovo će biti naš Perl Harbur, naš 11. septembar, samo što neće biti lokalizovano“, kazao je on. „Dešavaće se širom naše zemlje i ja želim da Amerika to shvati“, kazao je on za Foks.
Većina američkih država je naredila svojim stanovnicima da ostanu kod kuće kako bi se usporilo širenje virusa u SAD, gdje je prema Rojtersovim podacima juče bilo zaraženo 321 000 ljudi, a preko 9.100 ih je umrlo.
Medicinski eksperti Bijele kuće predviđaju da bi pandemija mogla odnijeti živote između 100 i 240 hiljada ljudi, čak i ukoliko se građani budu pridržavali naređenja da ostanu u svojim domovima. Predsjednik SAD Donald Tramp je upozorio u subotu da predstoje „užasni dani“.
Bonus video:
